Suprotno dosadašnjoj praksi, Medicinski fakultet u Ljubljani i Sveučilište u Mariboru primili su samo Slovence bez državljanstva na natječaje za strane studente. Na Sveučilištu u Mariboru kažu da su slijedili odluku ljubljanskog fakulteta, jer bi u protivnom dobili sve ono što je u Ljubljani odbijeno. Ali ima ih mnogo. Utvrđivanje uvjeta za upis stranaca i Slovenaca bez državljanstva svojevrsni je sustav kvota, gdje je podrijetlo važnije od školskog uspjeha.

Strani studenti iz Bosne i Hercegovine ukazali su na neobičnu promjenu u upisu stranih studenata na slovenske fakultete. U skladu s pravilima koja uređuju uvjete natječaja, ljubljanski i mariborski fakulteti ove su godine najavili i neka dodatna studijska mjesta za strane studente, uključujući Slovence bez državljanstva i druge strane studente. No, suprotno praksi iz prethodnih godina, fakulteti su naknadno odlučili primiti samo nekoliko Slovenaca bez državljanstva, a nema stranaca.

“Bolji u znanju ili bolji u krvi?”

Džan Haračić iz Bosne i Hercegovine htio je upisati medicinski fakultet u Ljubljani ili Mariboru, ali je prije nekoliko dana saznao da nije primljen ni na jedno od njih. “U siječnju je ljubljanski fakultet imao dan otvorenih vrata i rečeno nam je da stranci s prosječnom ocjenom 5 ne moraju brinuti jer ćemo svi biti primljeni. Jamstvo sam ponovno dobio u lipnju, kad sam nazvao mariborski fakultet i provjerio mogu li računati na upis. Odgovor je opet bio isti: ako imate sve odlične ocjene, naravno da ćete se moći upisati ”, rekao je za N1.

Haračić govori pet jezika, briljirao je u svim predmetima, maturu je položio s odlikom.

“U veljači su potvrdili svu dokumentaciju i uvjeravali da ćemo biti primljeni, no onda su nas u rujnu obavijestili da će samo jedan strani student biti primljen u Ljubljanu, a četiri u Mariboru – svi Slovenci bez državljanstva. Smatram da je ovo diskriminacija i kršenje Europske konvencije o ljudskim pravima. ”

Kad je sugovornik nazvao službu za registraciju i informiranje, rečeno mu je da se u pozadini nalazi “viša sila” ili “odluka vlade”.

“Pitam se jesu li i Slovenci bez državljanstva bili bolji u pogledu znanja ili samo primjereniji u pogledu krvi”, dodao je Haračić.

Mariborski medicinski fakultet slijedio je Ljubljanu

Kako su nam objasnila oba sveučilišta, sektorska pravila propisuju da sveučilište može ponuditi dodatni broj slobodnih mjesta za redovne studente na prvoj i drugoj razini za Slovence bez slovenskog državljanstva i strance, od kojih je najmanje polovica namijenjena Slovencima bez Slovensko državljanstvo. Radi se dakle o svojevrsnoj kvoti, pri čemu glavnu ulogu ima podrijetlo, a ne uspjeh u srednjoj školi.

Na natječaju za novu akademsku godinu oba medicinska fakulteta povećala su broj upisnih mjesta za građane Slovenije i EU – na mariborskom fakultetu za 10, na ljubljanskom fakultetu za 40 upisnih mjesta, te drastično smanjila upis stranaca. Dva Slovenca bez slovenskog državljanstva primljena su na studij medicine na Mariborski fakultet, a jedan Slovenac bez državljanstva na ljubljanski fakultet – nijedan stranac.

Iz objašnjenja Sveučilišta u Mariboru možemo razumjeti da je Medicinski fakultet u Ljubljani odlučio ne oglašavati upisna mjesta za strance, što bi uključivalo sve one koji bi željeli studirati medicinu u Sloveniji na Mariborskom fakultetu. Tamo, međutim, već imaju problema s kadrovskim i prostornim ograničenjima.

“Stoga je Medicinski fakultet u Mariboru također odlučio dodijeliti oglašena radna mjesta (…) samo kandidatima sa statusom Slovenca bez slovenskog državljanstva“, napisali su.

Sveučilište u Ljubljani nije odgovorilo zašto je Medicinski fakultet u Ljubljani odlučio ne upisati strane studente ove akademske godine. Također nisu odgovorili na pitanje je li se nešto slično dogodilo na još nekim fakultetima. Napisali su samo: “Budući da je jedno oglašeno mjesto već zauzeo Slovenac bez slovenskog državljanstva, nijedan strani državljanin iz zemalja koje nisu članice EU nije prihvaćen.”

Prema našim informacijama (prema prvoj želji), na Medicinski fakultet u Ljubljani htio se upisati najmanje 121 strani student, a na mariborski 22 stranih studenata, među kojima su i Slovenci bez državljanstva.

Na jedno upisno mjesto primljeno je 22 stranca

Obrazloženje i komentar zatražili smo i od Ministarstva obrazovanja gdje su prije nekog vremena dali i zeleno svjetlo zakonu o strancima koji predviđa popis od 5.000 eura godišnje za strane studente .

Potvrdili su da je praksa posljednjih godina vrlo različita, jer su fakulteti uprkos malom broju oglasanih mjesta upisali znatno više stranih studenata. „Praksa iz prethodnih godina da je Medicinski fakultet u Ljubljani prihvatio jednog Slovenca bez slovenskog državljanstva i jednog stranca koji dolazi iz zemlje koja nije članica EU na jedno upisno mjesto bila je odluka instituta. Valja napomenuti da zapravo nije samo jedan stranac primljen iz zemlje koja nije članica EU, već je primljen 21 stranac, od kojih su svi postigli najveći mogući broj bodova. Prošle je godine fakultet primio 22 kandidata na jedno upražnjeno upisno mjesto za strane državljane koji dolaze iz zemalja izvan EU-a i Slovence bez slovenskog državljanstva (gradovi su uobičajeni). S obzirom na ovogodišnji porast upisnih mjesta za Slovence i građane EU (povećan je za 40 mjesta), visoko učilište odlučilo je na jedno upisno mjesto primiti samo Slovence bez slovenskog državljanstva. Dodatni broj prihvaćenih kandidata zavodu bi otežao izvođenje studijskog procesa zbog kadrovskih i prostornih ograničenja. ”

ŠOS: Ponašali su se neprimjereno

Predsjednik Studentske organizacije Slovenije (ŠOS) Andrej Pirjevec rekao je kako se radi o neobičnim okolnostima i prekidu prakse koja je uspostavljena prethodnih godina. “Uobičajena praksa bila je da fakulteti polovicu oglašenih mjesta dodjeljuju strancima, a polovicu Slovencima bez državljanstva. No, često se događalo da strani studenti na kraju srednje škole dosegnu sve moguće bodove i da se odabir ne izvrši, pa su fakulteti prihvatili 20 studenata umjesto tri koja su bila oglašena. ”

Pirjevec je također ocijenio da fakulteti najvjerojatnije nisu djelovali nezakonito, ali su ipak djelovali neprimjereno. “Na informativnim danima i u kontaktu sa studentima obećali su da su mjesta namijenjena njima i da će biti prihvaćena. Na kraju su isključeni iz postupka. ” SOC još utvrđuje jesu li odbijeni studenti oštećeni s pravnog gledišta, sa stajališta izgubljene prilike, zasigurno jesu, dodao je sugovornik.

„Obje grupe, Slovenci bez državljanstva i stranci, trebali bi biti dobrodošli u naš visokoškolski prostor. Osjećaj je da posljednjim koracima zatvaramo ovaj naš prostor, umjesto da slijedimo načela mobilnosti i internacionalizacije. Bojim se da bi to moglo postati praksa i na drugim fakultetima. Pljunuli smo u vlastitu zdjelu ”, dodao je Pirjevec.