Vico Zeljković danas se putem Facebooka obratio javnosti u Bosni i Hercegovini, rekavši kako se nogometni/Fudbalski savez nalazi korak bliže ostvarenju sna, odnosno gradnji 12 hibridnih terena na stadionima u Bosni i Hercegovini.
Koliko će sve koštati?
Prema ugovoru do kojeg je došla N1 televizija, a koji je sklopljen između UEFA-e i N/FS BiH, za gradnju hibridnih terena UEFA Savezu daje 1.082.492 eura na ime programa Hattrick V, uz dodatnih 448.055 eura, koji su preusmjereni iz programa suzbijanja pandemije COVID-19 u fudbalu.
To je, dakle 1.530.547 eura koje će kao pomoć dobiti Fudbalski Savez BiH.
Projekat, prema informacijama koje smo dobili od eksperata za ovakvu vrstu posla, za 12 terena košta nešto više od 20 miliona KM.
N/FS BiH će, dakle, ostatak novca morati izdvojiti sam sa svojih računa, vjerovatno od sponzorskih ugovora, novca dobijenog od TV prava itd.
Kao što je rekao Vico Zeljković, dvije su kompanije koje su se pojavile sa ponudama: SIS Eastern Europe ltd i Bucomerc d.o.o., a druga od konzorcijuma WICKR group AS, Hellasod SA i Tarkettsports b.v.
N/FS BiH želi gradnju zastarjelom tehnologijom
Ponuda je, saznaje N1, trebalo biti mnogo više, a nije iz razloga što je N/FS BiH u svojim zahtjevima zatražio način gradnje koji se među kompanijama koji su svjetski lideri u ovom sportu više ne koristi, te su mnoge od njih odustale od svojih ponuda.
Moderna tehnologija je već nekoliko godina ovakav način gradnje učinila zastarjelim, te se zbog toga postavlja pitanje zbog čega N/FS BiH želi manje kvalitetne i jeftinije hibridne travnjake od onih koji su danas u Evropi i svijetu standard?
Odgovor se možda nalazi u jednom dopisu koji je poslat na adresu N/FS BiH prije neko vrijeme, u kojem se direktor firme “Grassmax systems sarl” Marc Vercammen žali na uslove tendera, jer samo jedna kompanija od svih na čije je adrese poslat tender, radi sa takvom tehnologijom.
Među zahtjevima N/FSBiH našle su se mašine koje su teške do 6 tona.
“Samo jedna kompanija koristi tako lake i male mašine. Ona nema ni 30 izgrađenih terena sa tom mašinom, koja je na tržištu tek od prije dvije godine, i koja je imala izuzetne poteškoće u radu nakon što je puštena u rad, a kompanija je imala brojne pritužbe od klijenata, sa kojima vas možemo staviti u kontakt”, napisao je Vercammen.
To nije bio jedini uslov koji je u tenderu išao na stranu samo jednoj kompaniji. Tu je i broj i vrsta filamenta koji će se koristiti za šivenje i izradu terena.
“Šest filamenata, 6000 dtex – 6600 dtex. Samo jedna kompanija koristi ovo vlakno koje je, usput rečeno, prevaziđeno. Tržište je evoluiralo do korištenja vlakna od minimalno 9000 dtex, zbog toga što se tanko 6600 dtex vlakno sravni veoma brzo, što stvara probleme kada dođe vrijeme za godišnje održavanje travnjaka. Niko na tržištu, osim jedne kompanije, više ne koristi vlakno od 6600 dtex!!”, kategoričan je Vercammen.
Kako nezvanično saznajemo, kompanija koja koristi zastarjelo vlakno je jedna od kompanija koja se prijavila na tender. Druga je, također saznajemo iz izvora bliskih N/FS BiH, izmijenila svoje mašine i način rada kako bi konkurisala.
“Iznenađujuće je, pošto se projekat financira iz UEFA-inog Hattrick programa, da bi UEFA mogla pristati na tako zatvorene tenderske situacije, umjesto da postoji zdravo nadmetanje.”, jedan je od zaključaka direktora kompanije Grassmax systems sarl, uz poruku da se oni neće uključiti u tender ukoliko zahtjevi N/FSBiH ne budu ispravljeni.
Budući da njihove kompanije među ponuđačima nema, izvjesno je da će 12 hibridnih terena u BiH biti lošije kvalitete odnosu na ono kakvi bi trebali biti, a zabrinjavajuće je da veliki dio zahtjeva N/FS BiH ide na ruku samo jednoj kompaniji.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare