Kohl: Merkel ne zna čak ni držati nož i vilicu

Svijet 06. okt 201419:48 > 19:53
Reuters

Glasnogovornik njemačke kancelarke Angele Merkel u ponedjeljak je odbio komentirati izvještaje dan ju je njezin prethodnik omalovažio kao nesposobnu političarku koja "ne zna čak ni držati nož i vilicu".

To je jedna u nizu opaski koju je najdugovječniji njemački kancelar Helmut Kohl (84) iznio u knjizi “Nasljeđe – Kohlovi transkripti”, koja će biti objavljena ove sedmice.

Izvaci iz knjige, koja se temelji na 600 sati koje je bivši njemački kancelar proveo u razgovoru s novinarom Herbertom Schwannom tokom 2001. i 2002., objavljeni su u sedmičnjaku Spiegel.

Osobito je okrutan bio u prikazu današnje njemačke kancelarke, koja je na vlast došla u trenucima kad je nastao vakuum u vodstvu CDU-a 1999. nakon što je on zbog skandala oko jedne donacije stranci bio prisiljen
poniženo se povući s njemačke političke scene.

“Merkel nema nikakvih ideja”, opisao je Kohl svoju nekadašnju štićenicu. “Nije mogla čak ni držati nož i vilicu pravilno”, dodao je bivši političar, poznat po tome što je Merkel u vrijeme kad je bila ministrica u njegovoj vladi nakon njemačkog ujedinjenja nazivao “curom”.

“Stalno sam je morao ispravljati”, rekao je, govoreći o njezinom ponašanju tokom državničkih večera 90-ih godina.

Glasnogovornik kancelarke Merkel, Steffen Seibert, odbio je komentirati knjigu, koju je Schwann napisao zajednički s novinarom Tilmanom Jensom.

Kohl je u knjizi želio raščistiti račune i s drugim onodobnim vodećim svjetskim političarima, uključujući bivšeg vođu SSSR-a Mihaila Gorbačova i ugledne članove svoje konzervativne stranke Kršćanske demokratske unije (CDU), među kojima je neke optužio da su ga izdali.

Kohl je Gorbačova pohvalio zbog uloge koju je odigrao u procesu raspada SSSR-a prije četvrt stoljeća, tokom kojeg praktički nije prolivena ni kap krvi.

“No, osim toga, teško mi se sjetiti nečega što bi se moglo smatrati njegovim nasljeđem”, citira sedmičnjak Kohlovu izjavu tokom razgovora.

Kohl je bio na čelu najsnažnije evropske privrede u vrijeme ujedinjenja Njemačke, ali tvrdi da do pada Berlinskog zida u novembru 1989. nije došlo zbog narodnih ustanaka koji su se, poput onog u Leipzigu, događali duž istočnonjemačkih gradova pred kraj 80-ih godina prošlog stoljeća.

“Bilo bi pogrešno misliti da se u Leipzig iznenada spustio Sveti Duh i promijenio svijet”, kazao je Kohl, tumačeći kako je imploziju komunizma izazvalo teško privredno stanje u SSSR-u.

“Gorbačov je pregledao knjige i morao priznati da je igra gotova i da više ne može osoviti režim na noge”, tvrdi Kohl.

Schwann, koji je knjigu napisao zajedno s novinarom Tilmanom Jensom, već je objavio tri sveska Kohlovih memoara, a snimke razgovora konačno su u martu vraćene Kohlu, nakon četverogodišnje sudske bitke sa
Schwannom oko prava na kontrolu snimljenih materijala.