Nekada poznata kao poreski raj, naftni gigant Saudijska Arabija je prije neki dan objavila povećanje PDV-a sa pet na 15 posto, istovremeno najavivši da od juna neće više građanima isplaćivati redovne subvencije za troškove života, jer je cijena "crnog zlata" na kojem se bazira njena ekonomija, skoro upola pala na svjetskom tržištu u odnosu na isti period prošle godine, izazvano pandemijom Covid-19, bolesti koja već mjesecima svijetu ne da da normalno živi.

Državna naftna kompanija Saudi Aramco već se u prvom kvartalu ove godine suočila sa padom neto profita za 25 posto. Cijela situacija je uslovila i da je Vlada inkasirala 22 posto manje novca u budžet, a glavni projekti su “na čekanju”.

“Ove mjere odražavaju drastičnu potrebu za štednjom i pokušaj da se stabilizuje niska cijena sirove nafte. Ekonomija ove kraljevine je u užasnom stanju i bit će potrebno neko vrijeme da se vrati u tokove normalnosti”, smatra Michael Stevens, analitičar za prilike u Persijskom zalivu, a prenosi BBC.

Covid-19 je pogodio i ovu zemlju u Persijskom zalivu (44.830 zaraženih, 273 umrla), koja u velikoj mjeri zavisi od miliona nekvalifikovanih radnika iz ostatka Azije, od kojih većina radi za siću i živi u nehigijenskim uslovima, a u situaciji pandemije korona virusa vratili su se kućama.

Istovremeno, princ prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, faktički prvi čovjek države-kraljevine, i dalje je veoma popularan kod kuće, dok baš i nije omiljen na Zapadu, zbog sumnje da je imao ulogu u ubistvu saudijskog novinara Jamala Khashoggija.

Klima stranih investicija nikad se nije u potpunosti oporavila u toj zemlji od jezivog ubistva Khashoggija, koji je raskomadan u saudijskom konzulatu u Istanbulu 2018.

Također, rat u susjednom Jemenu crpi saudijsku blagajnu već više od pet godina, bez opipljivog cilja, ali i razmirice sa Katarom dovele su u pitanje jedinstvo šestočlanog Savjeta za saradnju zalivskih zemalja.

Pa, da li je Saudijska Arabija u ozbiljnim problemima?

Prvo, prije nego što se neki rasplaču nad tužnom saudijskom pričom, treba podsjetiti da je pandemija Covid-19 bacila na kolena sve svjetske ekonomije, tako da ova zemlja nije nikakav izuzetak.

Potom, Saudijska Arabija ima Javni investicioni fond na koji može da se osloni u sličnim situacijama, a u kome, kako se procijenjuje, leži 320 milijardi dolara. Također, glavna naftna kompanija, Saudi Aramco, koja je u većinskom vlasništvu države, prošle godine je vrijedila 1.700 milijardi dolara, koliko su zajedno u isto vrijeme vrijedeli i Google i Amazon.

Prodavši samo dijelić te firme, odnosno 1,5 posto, Saudijska Arabija je inkasirala više od 25 milijardi dolara, što se smatra najvećom dobiti u trgovini akcijama u historiji.

“Saudijska Arabija ima dosta mogućnosti da se vrati u prvobitno stanje. Imaju dosta rezervi da nastave dalje, i, također, mogu da izađu iz ovog teškog pada cijena nafte, a da njihovo tržište ostane netaknuto ili čak da doživi poboljšanje”, smatra bivši britanski ambasador u Rijadu (2007-10), William Patey.

Izgleda da se, strateška prijetnja zemlji od Irana, bar za sada stišala, poslije raketnog napada prošlog septembra na saudijske rafinerije nafte, nakon čega je u januaru uslijedio američki napad i ubistvo komandanta iranske Revolucionarne garde, Kasima Sulejmanija.

Ovog mjeseca je Pentagon povukao raketne baterije sistema Patriot, poslate u Saudijsku Arabiju kao hitna odbrambena mjera.

Latentna prijetnja na domaćem terenu, koju predstavljaju militanti povezani sa ISIS-om i Al-Kaidom, ako nije potpuno iščezla, a ono je bar u velikoj mjeri umanjena.

Uprkos svemu tome, Saudijska Arabija se i dalje suočava sa problemima, poput ekonomije, reputacije u svijetu i neograničene moći princa, u najmanju ruku.

Kako je moguće da saudijska ekonomija trpi štetu zbog Covid-19?

Ono što brojni analitičari ocjenjuju je da će mjere štednje koje je ovih dana uvela saudijska vlada naići na negodovanje mnogih njenih građana, koji su se nadali svetlijoj budućnosti, uslijed grandioznih najava da će se ekonomija zemlje odvojiti od naftnih prihoda.

Uvedene mjere je čak i sam ministar finansija nazvao “bolnim”. Njihov cilj je da se uštedi 26 milijardi dolara, što je približna suma koju je, od kombinovane štete od Covid-19 i pada cijene nafte, saudijska Centralna banka izgubila samo u martu mjesecu.

U prvom kvartalu 2020. budžetski deficit Saudijske Arabije iznosio je devet milijardi dolara.

Iako ovo nije prvi put da je Rijad morao da pritisne tzv. “dugme štednje”, analitičari ocjenjuju da bi sada situacija mogla da bude ozbiljnija nego ikada ranije, upravo zbog upitne realizacije prinčevog programa Vizija 2030, čiji cilj je da se oslabi historijska zavisnost zemlje od proizvodnje nafte i strane radne snage, ali i da se u sred pustinje napravi futuristički grad, čija izgradnja bi koštala 500 milijardi dolara, a zvao bi se Neom.

Prema rečima Michalea Stevensa, novom situacijom će najžešće biti pogođen privatni sektor, jer će mjere štednje destimulisati poslodavce, kojima će na duge staze biti još teže da se oporave.

Kako u svijetu vide Saudijsku Arabiju?

Saudijska reputacija u svijetu dodatno je ugrožena brutalnim ubistvom Khashoggija i prvobitnim “traljavim” prikrivanjem istog. Da ne spominjemo položaj žena u toj zemlji, na koji je Amnesty International upozoravao godinama, ali i bičevanja, kamenovanja i ostale surove kazne prema onima koji naruše šerijatski zakonik.

Međunarodna zajednica često žmiri na jedno oko kada se radi o nabrojanim kršenjima ljudskih prava. Možda su razlozi za to što je Rijad tako moćan proizvođač “crnog zlata”, najvažniji američki saveznik u Persijskom zalivu, gdje se nalazi i sjedište Pete mornaričke flote SAD, ili činjenica da je jedan od najvećih protivnika neprijateljskog Irana u tom području, koji je već dugo “na tapetu” zbog navodne proizvodnje nuklearnog naoružanja.

Kako god, Saudijska Arabija se ne može baš razmetati civilnim slobodama.

Kada se radi o ubistvu Khashoggija, čak je i saudijski ambasador u Londonu ocijenio da je ono “mrlja na reputaciju zemlje”.

Suđenje koje je uslijedilo i istraga koja je omogućila nekima od glavnih osumnjičenih da se “izvuku” naišla je na dodatan kriticizam grupa za zaštitu ljudskih prava i specijalnog izvjestioca UN-a o vansudskim ubistvima.

Ne treba zaboraviti ni rat u Jemenu, djelimično vođen vazdušnim operacijama koje je predvodilo saudijsko ratno vazduhoplovstvo, uz pomoć SAD-a i Bahreina, u kojem su sve strane počinile ratne zločine, prema analitičarima.

Čak je i Washington kritikovao ogromne civilne žrtve u pomenutim bombardovanjima. Rat u Jemenu, osim ogromnih žrtava, nije donio mnogo toga, osim što je, može se reći, “pokopao” i tako najsiromašniju zemlju arapskog svijeta.

Mada je podrška Capitol Hilla Rijadu u velikoj mjeri opala, mogao je donedavno i dalje da računa na američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovog ruskog kolegu Vladimira Putina.

No, ove godine, princ Bin Salman je namjernim preplavljivanjem tržišta naftom, prema ocjeni BBC-a, uspio da iznervira oba lidera, pričinvši tim činom štetu na tržištima i SAD-a i Rusije.

Velike količine nafte ostale su pohranjene u skladištima, koja nisu mogla to više da izdrže, te su, bukvalno, plaćala da je neko odnese, što je dovelo do strmoglavog pada cijene “crnog zlata”.

Pored svega toga, Rijad je prethodnih godina imao problem i na domaćem terenu, gdje je princ prijestolonasljednik bio pod velikim pritiskom da pogura realizaciju programa za socijalnu liberalizaciju, kojim je, između ostalog, u junu 2018. ukinuta zabrana ženama da voze, ali i dozvoljene do tad “neviđene” slobode u toj zemlji, kao što su bioskopi, koncerti na kojima mogu da prisustvuju pripadnici oba spola i auto trke.

I, mada djeluje da je na površini Saudijska Arabija manje represivno mjesto nego što je nekad bila, ispod površine su se politički pritisci prilično povećali, pa tako, svako ko se usudi da dovede u pitanje prinčeve političke odluke rizikuje hapšenje i zatvor po optužbama za “ugrožavanje nacionalne bezbijednosti”.

I što najviše zabrinjava, Rijad i dalje ostaje veliki igrač u međunarodnoj ekonomiji, iako ga neki od njegovih saveznika smatraju nepodesnim i problematičnim partnerom. Između ostalog, Saudijska Arabija će biti domaćin sljedećeg samita G20, koji bi trebalo da se održi u novembru.

Prinčeva strahovlada i ljubav mladih

Princ Mohammed bin Salman je prijestolonasljednik od juna 2017, kada je njegov otac, kralj Salman, skinuo Mohammeda bin Nayefa sa svih funkcija. Mohammed bin Salman je trenutno zamjenik premijera (premijer je kralj), predsjedavajući Savjeta za ekonomska i razvojna pitanja, predsjedavajući Savjeta za politička i bezbjednosna pitanja i najmlađi ministar odbrane na svijetu, u vrijeme postavljenja.

Sa svoje 34 godine djeluje nedodirljivo, a uz punu podršku oca, kralja Salmana, sistematski je uklonio sve potencijalne rivale u borbi za saudijski tron.

Iza rešetaka je smijestio i pomenutog Bin Nayefa, njegovog nekad moćnog rođaka, koji je samo jedna u nizu visokih figura u saudijskoj politici koja je završila neslavno od ruke mladog Bin Salmana.

Mada neki stariji, konzervativni Saudijci gunđaju da bi Bin Salmanova, kako je oni vide, nekonvencionalna politika, mogla da odvede zemlju na opasan put, prisutna je i kao pozadinska muzika “klima straha”, u kojoj se niko ne usuđuje da kaže šta misli, jer tako rizikuje hapšenje. Kod mladih, pak, Bin Salman uživa veliku popularnost, naročito zbog društvene liberalizacije.

Prema ocjeni nekih analitičara, dio te popularnosti počiva i u novouspostavljenom saudijskom nacionalizmu, koji otjelotvoruje sam princ. No, najveći dio leži u široko rasprostranjenom optimizmu da će im mladi princ donijeti zlatnu ekonomsku budućnost.

Ostaje nam da vidimo da li će se to ostvariti u narednih pet godina, i da li će Saudijska Arabija postati slobodnija zemlja, ili će se učvrstiti u vladarskom apsolutizmu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad