Više od 146 miliona Amerikanaca s pravom glasa u utorak je pozvano na izbore na kompletan saziv Predstavničkog doma i trećinu saziva Senata, a ankete ukazuju na to da će Republikanska stranka osvojiti kontrolu nad cjelokupnim Kongresom.
“Bitka za Senat” mogao bi biti naziv američkih parlamentarnih izbora u utorak 4. novembra na kojima bi Demokratska stranka, već manjinska u Predstavničkom domu, lako mogla izgubiti kontrolu i nad Senatom i tako predsjednika Baracka Obamu ostaviti bez posljednjeg uporišta u Kongresu.
Više od 146.000.000 Amerikanaca s pravom glasa u utorak je pozvano izabrati svih 435 zastupnika u Predstavničkom domu, koji se potpuno obnavlja svake dvije godine. U tom domu republikanci imaju većinu od 2010. godine i prema svim anketama tu će prevlast neupitno i zadržati.
Analitičari smatraju da će razliku u broju mandata s postojećih 234-201 i povećati.
Republikanci preuzimaju i Senat?
Izbori za Senat parcijalni su jer se svake dvije godine obnavlja trećina mandata te će se od ukupno stotinu mjesta popunjavati njih 36.
Demokrati imaju većinu 53-45 uz dva neovisna zastupnika. Republikanci žele kontrolu i nad tim kongresnim domom, a za taj plan demokratima moraju preoteti šest mandata.
Po posljednjim anketama objavljenim u nedjelju republikanci mogu zadovoljno trljati ruke jer nekolicina njihovih kandidata pretekla demokrate u nekoliko ključnih senatskih utrka. Politički analitičari mahom predviđaju da će republikanci uspjeti osvojiti Senat.
Zaposlenost u zemlji raste 52 mjeseca zaredom, a ekonomija je u trećem kvartalu narasla 3,5 posto u usporedbi s recesijom 2007-2009.
Mnogi stručnjaci analiziraju zašto demokrati gube izbore kad ekonomski pokazatelji sugerišu da bi trebalo biti obrnuto. Nezaposlenost je na 5,9 posto što je najniže u zadnjih šest godina.
Kada se Obama 2009. odlučio da zemlju izvuče od financijskog kolapsa nezaposlenost je bila deset posto.
Mnogi birači, međutim, još nisu osjetili stvaran učinak oporavka i Obamina je popularnost toliko nisko da ga demokrati ne žele u svojoj kampanji.
Stranka predsjednika u drugom mandatu obično ostvaruje lošije rezultate na kongresnim izborima u sredini njegova mandata, a Obami se k tome zamjera što nije odlučnije djelovao u krizama u Siriji i Ukrajini te u borbi protiv ebole.
Paraliza u odnosima Obame i Kongresa ostaje i dalje
Republikansko osvajanje Senata, međutim, malo će toga učiniti da okonča postojeću blokadu u odnosima Obame i Kongresa. U Senatu je za usvajanje većine legislative potrebna je ionako ‘supervećina’ od 60 glasova, pa su republikanci i dosad mogli lako blokirati sva nastojanja demokrata. S druge strane, republikanci sigurno neće požnjeti takav izbori uspjeh da bi sami došli do 60 mandata. Republikanski Senat imao bi zato veće ovlasti kad je u pitanju proračun i mogao bi blokirati Obamina imenovanja na ključne državne pozicije. Stranku bi senatska pobjeda također dobro pozicionirala uoči predsjedničkih izbora 2016. godine.
Demokrati su očito zabrinuti i stranka posljednjih dana sve više troši na izbornu kampanju u nadi da će u posljednji tren okrenuti trend.
Birališta se otvaraju šaroliko i ovise o odluci vlasti pojedinih država. Neke države Nove Engleske kreću već u šest ujutro (podne po srednjoeuropskom vremenu), ali ima i onih u kojima se birališta otvaraju tek u deset sati po mjesnom vremenu. Zadnja će se birališta zatvoriti na Aljasci i na Havajima, u srijedu prijepodne po srednjoeuropskom vremenu.
Izborni rezultati neće možda biti odmah poznati. Dvije države, Louisiana i Georgia, održat će drugi krug 6. decembra, odnosno 6. januara, ako nijedan kandidat ne dobije apsolutnu većinu, a mogućnost za to je velika zbog neovisnih kandidata.
Ove godine političari imaju dodatni problem – kako privući pažnju glasača. Po anketama, Amerikanci su fokusirani na vijesti o problemima s ebolom i Islamskom državom, a izbornu kampanju ih pobliže prati samo
petnaestak posto.
Osim što biraju nove kongresnike i senatore, Amerikanci će u utorak izabrati i 36 od 50 guvernera saveznih država i na hiljade lokalnih zakonodavaca. U pojedinim državama glasuju i o lokalnim zakonskim prijedlozima, tačnije o ukupno 140 šarolikih državnih i lokalnih pitanja u rasponu od legalizacije marihuane, minimalne cijene satnice, poreza na zaslađena pića do hidrauličkog lomljenja stijena (fracking) za crpljenje plina iz škriljevca.
