Alexander Grothendieck, jedan od najvećih matematičkih umova prošlog stoljeća, umro je u Francuskoj u 86. godini.

Jako rano je dostigao sam vrh svoje profesije, ali se još brže iz nje povukao, da bi se posvetio antiratnom aktivizmu, živeći kao pustinjak i odbijajući da podijeli rezultate svojih istraživanja sa javnošću.

Grothendieck je umro u četvrtak u bolnici u mjestu Saint-Girons, na jugozapadu Francuske.

Rođen je u Berlinu 1928. u porodici ruskih Jevreja, ali će u Francuskoj, gdje su se njegovi roditelji preselili, provesti većinu svog života. 

Dobitnik Fieldsove medalje 1966,  Grothendieckov rad revolucionirao je svjetsku matematiku, posebno na polju algebre i geometrije.

“Bio je jedan od divova matematike koji je svojim radom preobrazio disciplinu”, rekao je Cedric Villani, koji je Fieldsovu medalju, poznatu i kao Nobel za matematiku, osvojio 2010.

Kao što će to mnogo godina kasnije učiniti još jedan revolucionarni koliko i ekscentrični genije, Rus Grigorij Pereljman, Grothendieck je odbio da primi Fieldsovu medalju i sve poslove koje su mu univerziteti širom sveta nudili.

Krajem 1960-ih, on će naglo napustiti kontakt sa matematičkom javnošću i naučnom karijerom, a nakon 1988. postaje potpuno nedostupan za javnost, skrivajući se u nekom zaseoku u Pirinejima.

Iako nije potpuno odustao od istraživanja, sve je više odbijao da rezultate svog rada dijeli sa svijetom.

“Ideje Alexandera Grothendiecka su prodrle u podsvijest matematičara”, izjavio je za pariski Le Monde njegov najpoznatiji učenik i dobitnik Fieldsove medalje Pierre Deligne.

“Bio je jedinstven u načinu razmišljanja”, istakao je on.

Grothendieckov naučni rad odlikuje se dubokim konceptualnim promjenama i preoblikovanjima problema u terminima novih apstraktnih struktura koje bi pronašao vođen konkretnim problemom. Vođen traženjem jednostavnosti i temeljnih zakonitosti u matematici, dovodio je u pitanje i najosnovnije pojmove kao što je topološki prostor, algebarski varijetet i slično. Naročito uspješno je koristi metode mišljenja uz pomoć teorije kategorija.

Prije no što se povukao, napisao je knjigu “Žetva i sjetva” o nemoralu i nepotizmu u matematičkim institucijama.