Vanjskopolitički analitičar Omar Memišević za N1 je komentarisao situaciju na Bliskom Istoku, ali i eskalaciju mogućeg sukoba Irana i Izraela. Spomenuo je i novoizabranog lidera Hamasa navodeći da je riječ o radikalnijem krilu ove militantne grupe za razliku od ubijenog Ismaila Haniyeha koji je bio umjereniji i spreman za pregovore s Izraelom.

Osvrćući se na ubistvo Haniyeha, Memišević je prokomentarisao da sve ukazuje na to da je taj čin u vili u Teheranu bio dizajniran tako da se ponizi Iran kao državu.

“Najviše zbog činjenice da se desio nekako na margini inauguracije novoizabranog predsjednika Irana, a s druge strane, taj napad se mogao desiti bilo gdje drugo gdje je Haniyeh boravio. A svi znamo da je bio i u Turskoj, Dubaiju, Kuvajtu itd. To samo pokazuje da sve ono što smo gledali proteklog perioda u Gazi, moglo je biti urađeno na neki drugačiji način i da ne bude toliko civilnih žrtava dok se traže odgovorni iz Hamasa. Druga stvar u svemu tome je činjenica da mi u suštini nemamo tačne podatke ko je to uradio (ubio Haniyeha op.a.), još niko nije preuzeo odgovornost za to. Pretpostavlja se da je u pitanju Izrael, ali ono što još ne znamo jeste način na koji je to urađeno. Imamo dvije glavne pretpostavke – prva da je postavljena ekplozivna naprava dva mjeseca prije samog napada, a druga da je to urađeno sa dronovima manjeg obima koji su u suštini unijeli eksploziju u kuću. Možemo pretpostaviti da će biti jedna vrsta odgovora, a na koji način ostaje da se vidi”, smatra Memišević.

Memišević podsjeća da sukobi na Bliskom Istoku traju posljednjih stotinu godina sa nešto manjim ili većim intenzitetom. Međutim, smatra da su odavno prešli karakter klasičnog rata i ušli u onaj moderni gdje je sve manji broj vojnih, a opet, s druge strane, sve veći civilnih žrtava.

“Nakon toga imamo puno dezinformacija i u kontekstu rata u Ukrajini i u Gazi, ali generalno na Bliskom Istoku kako bi se sam sukob učinio nerješivim. On nažalost danas tako i izgleda”, ustvrdio je naš sagovornik.

Interesovalo nas je da li postoji rješenje za situaciju u Gazi?

“Rješenje je postojalo još dok je Donald Trump bio predsjednik Amerike i to je možda i najveće vanjskopolitičko dostignuće njegove administracije. Riječ je o setu sporazuma – Abrahamski sporazumi koji su sporazumi između Izraela, SAD-a i nekih arapskih zemalja. Oni su bili jako dobri jer su doveli do bilo kakve saradnje između tih država nego što smo ga imali prije. Glavna politika arapskih zemalja bila je da Izrael ne postoji na karti i nema pravo na postojanje, a nakon tih sporazuma smo došli do politike u kojoj imamo trgovinu oružjem, razmjenu obavještajnih podataka što je na Bliskom Istoku kao tako dinamičnoj regiji od ključnog značaja”, naveo je Memišević.

Komentarisao je i imenovanje novog vođe Hamasa Yehyu Al-Sinwara.

“To je jako interesantno. Mislim da ćemo posljedice ovoga tek osjetiti. U pitanju je osoba koja je rođena u Gazi u izbjegličkom kampu. Osnivač je ovog obavještajnog krila Hamasa u Gazi koje je bilo specifično za potragu za osobama koje su potencijalni saradnici sa Izraelom na tom području. To je osoba koja je krajem 80-ih puštena iz zatvora nakon 22 godine zbog ubistva nekoliko Palestinaca za koje se sumnjalo da su saradnici IDF-a i nekoliko vojnika IDF-a. Ovo imenovanje možemo smatrati kao vraćanje fokusa na djelovanje Hamasa u Gazi i kao pobjedu radikalnijeg krila Hamasa jer je Haniyeh bio prepoznat na Bliskom Istoku kao umjereno krilo Hamasa koje je bilo spremno za pregovore sa Izraelom”, poručio je Memišević.

Ovo je novi vođa Hamasa

Govoreći o ratu u Ukrajini i njihovom trenutnom uzvraćanju udarca Rusiji, Memišević ističe da se dosad niko od ukrajinskih zvaničnika nije o tome oglasio navodeći da mu djeluje sve to kao odvraćanje ruske pažnje od ključnih ukrajinskih teritorija. Dodao je i to da ne zna kada bi mogao biti kraj ovog rata.

“To je sada veoma teško prognozirati i mislim da trenutno ni ruski predsjednik Vladimir Putin ne zna kada bi mogao biti kraj ovog rata. Jer rat je lako započeti, a veoma ga je teško prekinuti. Upravo o tome svjedoče sukobi na Bliskom Istoku koji traju već stotinu godina. I opet rješenja nemamo na vidiku. Ono što se u kontekstu Ukrajine može pretpostaviti jeste da Putin želi teritorijalne koncesije od Ukrajine, a s druge strane, vlasti u Kijevu to ne žele niti će prihvatiti, a bez koncesija i jedne i druge strane ili vojne i političke neutralnost i potpunog povlačenja sa teritorija Ukrajine i međunarodno priznatih, mislim da kraj ovog sukoba još nećemo imati”, zaključio je Memišević.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad