Demokratski kredibilitet Njemačke je narušen, a Friedrich Merz — čovjek koji će vjerovatno postati sljedeći njemački kancelar — upao je u duboku rupu, piše Politico. Naime, Merz želi strožije mjere protiv migracija čak i uz podršku krajnje desnice, što će izazvati reakciju uoči nacionalnih izbora.
U sedmici u kojoj se obilježila 80. godišnjica oslobođenja Auschwitza, političari u Berlinu su zapali u paniku i bijes, što je izazvano toksičnom mješavinom nedavnih terorističkih napada, imigracione politike i populizma. Problem možda nije stvorio sam Merz, ali je pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa napravio ono što su se glavni političari zakleli da nikada neće učiniti — probio je njemački takozvani “vatreni zid” i udovoljio krajnjoj desnici, piše Politico.
Pitanje je, da li je Merz upao u zamku, ili tjera druge glavne stranke da se suoče s onim što mnogi vide kao novu realnost — tvrđu, manje gostoljubivu Njemačku?
Otrovna tema
Njemačku su ove zime potresla dva teroristička napada: u decembru je klinički psiholog automobilom uletio na božićni market u istočnom gradu Magdeburgu, usmrtivši šest osoba i povrijedivši skoro 300. U januaru je muškarac u bavarskom gradu Aschaffenburgu nožem ubio dvoje ljudi, uključujući dvogodišnjeg dječaka. Obojica napadača bili su migranti.
U jeku predstojećih općih izbora, posljedice ovih događaja oblikovane su globalnim političkim pejzažem koji je sve više pod dominacijom Trumpove autoritarne radikalnosti — posebno prema migrantima. A Merz, čija se Kršćansko-demokratska unija (CDU) dosljedno dobro kotira, lider je poznat po svom direktnom i nefiltriranom stilu.
Treba istaći da su nedavni napadi iskreno uznemirili i razbjesnili političare svih orijentacija. Njihovu zbunjenost dodatno pojačava lakoća kojom je Alternativa za Njemačku (AfD) iskoristila svaku tragediju za promociju svoje desničarske agende, uz entuzijastičnu podršku tehnološkog milijardera Elona Muska. Nakon što je osigurala drugo mjesto s 20 posto glasova, mnogi predviđaju da će podrška ovoj stranci još rasti usljed sadašnjeg haosa.
Imigracija je odavno postala otrovna tema za politički mejnstrim širom Zapada, posebno za stranke desnog centra. Ako ne pokažu da se odlučno bore protiv nje, optužuju ih da su preblagi i da gube glasove u korist nove generacije populista.
Prekršen dugogodišnji tabu
To je ono što je opterećivalo Merza kada je najavio dva opoziciona prijedloga o imigraciji, uključujući trajnu kontrolu svih njemačkih granica, zabranu ulaska bez važećih dokumenata i povećanje deportacija.
“Predložit ćemo ih neovisno o tome ko ih podržava”, rekao je Merz — izjava koja je shvaćena kao spremnost da prihvati podršku AfD-a kako bi osigurao usvajanje prijedloga. Svoju poentu je ponovio u televizijskom intervjuu: “Ako AfD podrži, podrži. Ako ne, neka se suzdrže. Nema razgovora, nema pregovora, nema zajedničke vlade s njima”, rekao je.
Odgovor političkih protivnika bio je brz, a njegove riječi su osuđene kao kršenje dugogodišnjeg tabua. Kancelarski kandidat Zelenih, Robert Habeck, izjavio je na svom predizbornom kongresu da je Merz “otišao predaleko” i da krši evropske zakone.
U međuvremenu, kandidatkinja AfD-a za kancelara Alice Weidel likovala je: “Vatreni zid je pao”.
A kada su rezultati objavljeni u srijedu navečer, upravo se to i dogodilo. Prvi CDU-ov prijedlog za ograničavanje migracija usvojen je s tijesnom većinom od samo tri glasa, uz podršku dvije manje stranke i AfD-a. Brana je sada pukla. A usred bijesa, trebat će vremena da se u potpunosti shvate posljedice.
Teška situacija za Merza, ali i za Njemačku
Merzov problem je što osvajanje izbora i formiranje naredne vlade zahtijevaju dva različita skupa vještina i poruka. CDU strahuje da će dio njegovih birača preći AfD-u zbog imigracije. A Weidel je ponovila Trumpovu retoriku, obećavši da bi “zatvorila njemačke granice prvog dana”. Naravno, to se ne bi dogodilo, jer je skoro nemoguće da AfD formira vladu — ali ta izjava će odjeknuti kod dijela birača.
Ali Merz i njegovi saradnici — od kojih su neki bili uznemireni njegovim nedavnim izjavama — svjesni su da će istog tog prvog dana morati formirati koaliciju, a jedini mogući partneri su SPD ili Zeleni (ili oboje, ako im matematički odnosi ne budu išli u korist). I dok su obje stranke definitivno postale čvršće po pitanju imigracije, također ne žele da otuđe birače koji preferiraju umjereniji stav i zabrinuti su zbog rasta ksenofobije i neprijateljstva prema migrantima.
Zapravo, trenutna koalicija već je počela smanjivati brojke: oko 230.000 ljudi podnijelo je zahtjev za azil u Njemačkoj u 2024. godini, što je pad od 30 posto u odnosu na prethodnu godinu, a deportacije su porasle. Vlada kancelara Olafa Scholza odlučila je ne praviti veliku buku oko ovih statistika, pokušavajući zadržati obje strane na okupu — pristup koji je obilježio Scholzovo liderstvo, uključujući i njegovu suzdržanost u javnom objašnjavanju tačne količine vojne pomoći koju Njemačka pruža Ukrajini.
Ali Merz je, čini se, zaključio da birači žele radikalne poteze i da, ako on to ne ponudi, AfD hoće. I dok je rekao da je njegov stav o migraciji “nepregovarački” kada je riječ o formiranju sljedeće koalicije, na kraju će morati pregovarati s potencijalnim partnerima iz mejnstrim stranaka koje njegove postupke ove sedmice smatraju nečuvenim. To je teška situacija za njega, ali i za Njemačku.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!