Može li se neutralna Austrija pridružiti NATO-u nakon ruske agresije?

Kako pišeKyiv Post, austrijska neutralnost je pravno nametnuta i utvrđena u njezinom ustavu 1955. – i zabranjuje Beču ulazak u vojne saveze i uspostavljanje stranih vojnih baza na njezinom teritoriju.

Na tome je inzistirao Sovjetski Savez u zamjenu za prekid savezničke okupacije nakon Drugog svjetskog rata i obećanje četiri savezničke sile - SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i SSSR-a, da će zaštititi budući integritet i nepovredivost austrijskog teritorija. Ta obećanja podsjećaju na sve sporniji Budimpeštanski memorandum, koji je navodno nudio garancije Ukrajini u zamjenu za odustajanje od nuklearnog oružja.

Na pitanje podržava li poziv Emila Brixa, direktora Bečke diplomatske akademije, da Austrija zatraži članstvo u NATO-u, rekla je:

"Jedno je jasno: sama neutralnost nas neće zaštititi. Ono što Austriju štiti u kontekstu sve neizvjesnije globalne sigurnosne situacije i sve agresivnije Rusije jest ulaganje u vlastite odbrambene sposobnosti, a također i u partnerstva".

Rekla je da je već došlo do sve veće promjene među tradicionalno neutralnim europskim zemljama nakon ruske invazije na Ukrajinu – to se vjerojatno odnosilo na Finsku i Švedsku koje su otišle do kraja, napustivši decenije neutralnosti kako bi se pridružile NATO savezu.

"Iako trenutno ne postoji većina u parlamentu ili među stanovništvom [Austrije] za članstvo u NATO-u, takva rasprava ipak može biti vrlo plodonosna... ne možemo sjediti skrštenih ruku i reći: Ako mi nikome ne naudimo, nitko neće nauditi nama – to bi bilo naivno", dodala je.

Meinl-Reisinger je nadalje istaknula da je Austrija, otkako je postala članica Europske unije i pridružila se NATO-ovom Partnerstvu za mir (PfP) 1995. godine, već promijenila historijsko shvatanje neutralnosti igrajući svoju ulogu u vojnim misijama potrebnim za osiguranje sigurnosti zemlje i kontinenta.

U februaru su NATO i Komanda združenih savezničkih snaga Brunssum (JFCBS) priznali 30-godišnji doprinos Austrije multinacionalnim vojnim misijama NATO-a u okviru PfP-a. Austrijski predstavnik u JFCBS-u, pukovnik Ernst Orter, rekao je da su bečke trupe doprinijele operacijama pod vodstvom EU/NATO-a na Kosovu, u Afganistanu i Bosni i Hercegovini. Dodao je da austrijski kontingenti nastavljaju sudjelovati u zajedničkim vježbama i operativnom planiranju sa savezima.

Na pitanje o izgledima za prekid vatre u Ukrajini, Meinl-Reisinger je rekla da je očito da Ukrajina želi mir, a Rusija ne.

Rekla je da ruski predsjednik Vladimir Putin nije odgovorio na ponudu američkog predsjednika Donalda Trumpa da mu "preda Krim i nekoliko istočnih regija na srebrnom pladnju". Vjeruje da Putin zna da mu vrijeme ističe - njegova vojska i dalje trpi ogromne gubitke, a suočava se s katastrofalnom ekonomskom situacijom - to je razlog zašto sada vodi rat s tako brutalnim intenzitetom. "Ali u nekom trenutku", rekla je, "lijesovi će se u Rusiji gomilati i neće mu ostaviti izbora".

Prije dvije sedmice, finski predsjednik Alexander Stubb rekao je za australski Sydney Morning Herald da je ruska takozvana specijalna vojna operacija, odnosno invazija na Ukrajinu u punom opsegu, pokazala da je Putin "strateška budala i vojni neuspjeh". Umjesto da oslabi NATO savez, Stubb je rekao da je ruska agresija imala suprotan učinak - kohezija NATO-a nikada nije bila jača, a granica Moskve s članicama saveza udvostručila se. Objašnjavajući finsku odluku o pristupanju, rekao je: "Biti izvan NATO-a bilo bi kao biti gol, vani, na minus 20 stupnjeva".

Mogu li Austrijanci doći do istog zaključka dok Putin nastavlja svoj nemilosrdni rat protiv Kijeva i dok rastu strahovi da bi mogao ugroziti cijelu Europu?

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad