Ukrajinski Mariupolj postoji već stoljećima, a za njega je cijeli svijet saznao tek nakon ruske invazije. Ovaj lučki grad na jugu države nekoć je slovio kao savršeno mjesto za odmor u kojem je živjelo nešto manje od 500 tisuća stanovnika.

Sada je u gradu ostalo njih samo oko 150 hiljada koji su tu živjeli i prije početka invazije, ali i taj broj bi se mogao značajno smanjiti jer među onima koji su ostali postoji i velik broj onih koji samo čekaju svoj trenutak za bijeg.

Grad je osnovan 1778. godine i već sljedeće je preimenovan u ime koje nosi i sada. Tada je u njemu živjelo samo nekoliko tisuća ljudi.

Mariupol before and after the "liberation" of Russia.

Video: SunVideo pic.twitter.com/9W3IWGOlym

— The New Voice of Ukraine (@NewVoiceUkraine) March 26, 2022

Otprilike jedno stoljeće kasnije, ovaj lučki grad postao je ključna tranzitna točka za izvoz pšenice, druga po veličini nakon Odese, što mu je dalo ekonomsku ulogu koju je nastavio igrati sve do početka sadašnjeg rata. Kasnije je na red za gospodarski razvoj došla i proizvodnja čelika kada je 1933. godine izgrađena je velika čeličana Azovstal, sada poznata i po tome da su njezini tuneli poslužili kao sklonište od ruskih vojnika. Od posebnog gospodarskog značaja svakako je bila luka, a većina stanovnika sada razrušenog grada je bila direktno ili indirektno zaposlena za kompanije koje su se bavila aktivnostima povezanima s uvozom ili izvozom željeza, čelika, žita….

Kultna mjesta devastirana

Tijekom rastućih nemira u Ukrajini nakon 2014. godine, u Mariupolju su izbili sukobi između ukrajinskih vladinih snaga, lokalne policije i separatističkih militanata povezanih s Narodnom Republikom Donjeck. Vladine snage povukle su se iz Mariupolja 9. svibnja 2014. nakon što su teške borbe dovele do požara u kojem je izgorjelo sjedište gradske policije. Od tada, Mariupolju je u pozadini stalno bio prisutan i određeni dio straha što ga nije zaustavilo u tome da se nastavi razvijati. Prošle godine proglašen je i prijestolnicom kulture.

– Bilo je teško zamisliti Mariupolj kao prijestolnicu kulture prije pet godina. Prešli smo dug put, prebrodili puno izazova i došli do željenog cilja da budemo izlog oživljenog Donbasa. Ovakav razvoj nije se mogao postići bez dijaloga sa zajednicom, međunarodnim partnerima, stanovnicima drugih gradova i država. Kultura je ključni instrument udruživanja. A danas imamo dijalog mira, razvoja i jedinstva kroz umjetnost – kazao je tom prilikom gradonačelnik Vadim Bojčenko. Nažalost, mariupoljske građevine samo nekoliko mjeseci nakon toga potpuno su uništene i devastirane, a neke od njih i sravnjene sa zemljom.