Bivši šef NATO-a: Ako se Evropa ne probudi, suočit ćemo se s vječnim ratom

Anders Fogh Rasmussen, koji je vodio NATO od 2009. do 2014. godine, a prije toga bio premijer Danske od 2001. do 2009., rekao je u intervjuu za Guardian da bi Rusija shvatila da je napad na Ukrajinu ujedno napad na cijeli NATO ukoliko bi zemlje poput Poljske pristale da na svojoj teritoriji ugoste takve sisteme protivzračne odbrane.

On je rekao: “Moramo pomoći ukrajinskom narodu da se zaštiti od ruskih projektila i dronova, tako što ćemo izgraditi zračni štit koji će im omogućiti da obaraju ruske rakete i dronove. Zemlje NATO-a koje graniče s Ukrajinom mogu biti lokacija za sistem protivraketne i protivvazdušne odbrane zasnovan na NATO-u”.

Rasmussen je takođe pozvao na slanje evropskih zaštitnih snaga u Ukrajinu i prije postizanja sporazuma o prekidu vatre. Kazao je da se “koalicija voljnih”, koja je ranije planirala formirati takvu misiju nakon završetka borbi, pretvorila u “koaliciju koja čeka”.

“Ako ne provedemo velike promjene u strategiji, suočit ćemo se s vječnim ratom”, rekao je. “Putin nema nikakav poticaj da uđe u mirovne pregovore sve dok vjeruje da može pobijediti na bojnom polju. Potrebna je promjena tempa i razmišljanja”.

Rasmussen, koji je izgradio bliske veze s ukrajinskim političkim vrhom, putuje po evropskim prijestonicama, uključujući London, gdje se sastao s britanskim savjetnikom za nacionalnu sigurnost Jonathanom Powellom. Njih dvojica razgovarali su o tome može li SAD pružiti sigurnosne garancije Ukrajini koristeći sličan model kao nedavno u odnosu prema Kataru nakon izraelskog napada na Dohu.

Neupitne sigurnosne garancije olakšale bi predsjedniku Volodimiru Zelenskom da svojim građanima predstavi mirovni sporazum koji bi uključivao gubitak ukrajinske teritorije, rekao je Rasmussen.

On je istakao da je nužno napraviti dramatične poteze kako bi se promijenio način razmišljanja Vladimira Putina. Osim formiranja evropskog štita protiv projektila i dronova i slanja evropskih trupa u Ukrajinu, apelovao je da Ukrajina dobije oružje dugog dometa kojim bi mogla gađati više ciljeva unutar Rusije.

Dodao je da još uvijek postoji mogućnost da se ponovo otvore razgovori o isporuci američkih krstarećih raketa Tomahawk Ukrajini - isporuci koju Donald Trump nije podržao - ali samo ako bi Njemačka bila spremna da “prva povuče potez” i isporuči Ukrajini vlastite krstareće rakete Taurus.

“To bi poslalo jasnu poruku preko Atlantika i izvršilo pritisak na Bijelu kuću. Njemačka ima snažan interes da primora Putina na pregovore… Taurus je način da se to postigne”, rekao je.

Trumpov pristup Ukrajini sada je u limbu nakon što se američki predsjednik povukao od slanja Tomahawka i najavio novi samit s Putinom. Trump je kasnije otkazao taj sastanak, navodeći da ne vjeruje da je ruski predsjednik ozbiljan u vezi s mirom, te je uveo ekonomske sankcije najvećim ruskim naftnim kompanijama Rosnjeftu i Lukoilu. Čini se da se u cjelini vratio stavu da “dvije strane treba pustiti da se bore do kraja”.

Rasmussen je rekao da se Evropa i dalje ne budi pred prijetnjom koju predstavlja Rusija i pozvao na korištenje zamrznute ruske imovine za Ukrajinu.

“Moramo odmrznuti 150 milijardi eura ruske imovine u Euroclearu i iskoristiti ih kao osnovu za kredit za kupovinu oružja i, nadamo se, početak obnove”, rekao je.

On je izrazio uvjerenje da će evropski lideri uspjeti prevazići prigovore iznesene na posljednjem sastanku Vijeća EU, posebno iz Belgije, gdje se nalazi Euroclear. Plan se zasniva na pretpostavci da ni Ukrajina ni EU neće morati vratiti kredit, već da bi se otplata pokrila iz buduće ruske ratne odštete Ukrajini.

Belgija, međutim, tvrdi da ne postoji nikakva garancija da će odšteta biti isplaćena kao dio prekida vatre, te da bi sve članice EU možda morale dati državne garancije za povrat kredita.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad