Uspon turskog lidera Recepa Tayyipa Erdogana na vlast započeo je spornim političkim posljedicama potresa u Izmitu 1999. godine, a kada je početkom ove godine još jedan razorni potres opustošio velike dijelove jugoistočne Turske, mnogi su očekivali da će Erdoganova dvodesetljetna vladavina završiti “punim krugom”, piše CNN u analizi predsjedničkih izbora u Turskoj, čija se završnica očekuje ovog vikenda.
Tekst nosi znakoviti naslov “Nakon katastrofalnog potresa u Turskoj, ovo su mogli biti zadnji Erdoganovi izbori. Umjesto toga, on je spreman na pobjedu”, a autorica Tamara Qiblawi primjećuje kako je uprkos anketama Erdogan nakon prvog kruga bio u prednosti u utrci za poziciju ispred glavnog oponenta, opozicijskog lidera Kemala Kilicdaroglua.
Njegov parlamentarni blok osvojio je ugodnu većinu u zakonodavnom tijelu.
Ove sedmice, trećeplasirani predsjednički kandidat Sinan Ogan, javno je podržao Erdogana, dodatno povećavajući njegove šanse protiv Kilicdaroglua u drugom krugu izbora koji se održavaju u nedjelju.
“Ljudi će biti ti koji će biti kreatori kraljeva, a kada ljudi odluče, vjerujem da će stati uz one koji su uspješno služili turskom narodu posljednju 21 godinu”, rekao je Erdogan Becky Anderson iz CNN-a u ekskluzivnom razgovoru prošle sedmice.
Tokom tog intervjua, podsjeća autorica komentara, predsjednik je pokušao istaknuti svoje zasluge, zaobilazeći višegodišnju financijsku krizu u zemlji i nedostatke njegove vlade u operacijama spašavanja nakon katastrofalnog potresa u februaru ove godine.
Odbacio je 74-godišnjeg Kilicdaroglua kao političkog amatera.
“Dva suparnika oblikovala su svoje kampanje kao niz kontrasta. Dok je Erdogan imao za cilj pokazati svoje političko umijeće i opetovano hvaliti tursku odbrambenu industriju koja brzo raste, Kilicdaroglu se predstavio kao suštinski tehnokrat: tih, pribran i pomirljiv”, primjećuje autorica članka.
Dodaje kako se šest desnih i lijevih opozicijskih grupa ujedinilo se iza Kilicdaroglua “u pokušaju bez presedana da smijene sadašnjeg predsjednika, bacivši široku mrežu na turske birače”. Nadali su se da će iskoristiti nezadovoljstvo javnosti zbog posrnule ekonomije i posljedica potresa. Erdogan se, s druge strane, usredotočio na ponovno jačanje svojih konzervativnih uporišta.
“Svoje predizborne kampanje zaključili su sličnim javnim istupima. Erdogan se molio u Aja Sofiji, istanbulskoj džamiji i bivšoj crkvi koju je turska vlada 1934. pretvorila u muzej iz poštovanja prema bizantskoj i osmanskoj povijesti. Erdogan je kontroverzno poništio tu odluku 2020., što je jedan od mnogih populističkih poteza koji su začinili njegovu karijeru. U međuvremenu, Kilicdaroglu je uoči izbora položio cvijeće na grob Mustafe Kemala Ataturka, utemeljitelja Turske Republike koji je predvodio sekularizaciju zemlje”, navodi se u tekstu.
Produbljivanje polarizacije
Autorica komentara dalje naglašava kako vjerski zanos podvlači veći dio Erdoganove podrške, za koju se čini da je jedva narušena posrnulom ekonomijom ili vladinim šablonskim ranim odgovorom na potres, pogoršavajući tragediju koja je odnijela više od 50 hiljada života u Turskoj i susjednoj Siriji.
Izvan sjedišta AK stranke u noći prvog kruga predsjedničkih glasova, taj je vjerski osjećaj bio raširen. “Bojim se. Zabrinuta sam da će izgubiti”, rekla je Seda Yavuz, vidno nervozna Erdoganova pristalica.
“Brinem se da će neko drugi pobijediti. Brinem se jer smo muslimani i želimo da nam neko ko je musliman bude predsjednik”, kazala je građanka.
“Vjerujem turskom narodu. Vjerujem da će on pobijediti”, kazala je još jedna žena, Gozde Demirci, Jomani Karadsheh za CNN.
“Ovo je sloboda”, rekla je strastvena Demirci, pokazujući na svoju maramu. Erdogan je ukinuo ograničenja nošenja hidžaba u javnom sektoru 2013., pozdravljajući to kao kraj “mračnog vremena”.
“Ovu slobodu imam zbog njega”, nastavila je, dodavši kako “oni (oporba) ovo ne žele”.
Erdoganovi kritičari tvrde da je on dodatno potaknuo svoju bazu podrške iznošenjem nepotkrijepljenih optužbi na opozicijski tabor. Optužio je Kilicdaroglua za šurovanje s kurdskim terorističkim grupama i opetovano je opozicijskog vođu — pripadnika liberalne muslimanske alevitske manjine — nazvao “nedovoljno dobrim muslimanom”, podsjeća se u tekstu.
“Ova strategija ‘nedobrih muslimana i potpomognuta teroristima’ dopala se desničarskim glasačima koji su trebali izabrati Kilicdaroglua”, rekao je Soner Cagaptay, viši suradnik na Washingtonskom institutu za bliskoistočnu politiku.
Silazna putanja
Cagaptay tvrdi da iako Erdoganova poruka nije imala odjeka u turskim velikim gradovima i na relativno bogatoj južnoj obali, koji su svi većinom glasali za opoziciju, dobila je potrebnu podršku u siromašnijim dijelovima zemlje, tačnije u centralnim regijama i na obali Crnog mora .
“Tamo je podrška Kilicdarogluu bila potisnuta jer ga desničarski birači čije su vlastite stranke podržavale nisu odabrali”, rekao je.
Erdoganovo slanje poruka pojačano je njegovim širokim utjecajem na turske medije, tvrde kritičari.
“Predsjednika Erdogana ne treba podcjenjivati jer on uvijek koristi političke taktike na vrlo zao način. Koristeći državne resurse i sveukupnu medijsku moć osigurao je da je jedini u političkoj igri. Igralište nije bilo pošteno”, rekao je Seren Selvin Korkmaz, izvršni direktor instituta InstanPol sa sjedištem u Istanbulu.
Ipak, ističe autorica komentara, predsjednik Erdogan je u ukupnoj silaznoj putanji. Nedjeljni drugi krug je prvi drugi krug predsjedničkih izbora u Turskoj. Godine 2019. Erdoganova vladajuća stranka izgubila je velike gradove na izborima za gradonačelnika, uključujući i njegov rodni grad Istanbul. Dana 14. maja, većina glasova u Istanbulu otišla je opoziciji.
Erdogan je navodno jednom rekao: “Ako izgubimo Istanbul, gubimo Tursku”, a politički status najvećeg grada u zemlji je bolna tačka u predsjednikovoj karijeri, dodaje.
“On voli Istanbul jer simbolizira otomansku moć i Erdoganov plan moći… On želi Tursku ponovno učiniti velikom. On želi obnoviti osmansku veličinu”, tvrdi Cagaptay.
Za sada se čini da je Erdogan spreman preživjeti političke i tektonske promjene u Turskoj. Također je obećao udvostručiti politiku koja je učvrstila njegovu vladavinu, ali je pogoršala trenutne nevolje u zemlji, smatra autorica komentara.
“Pitanje nije ‘hoće li pobijediti’ nego kakva će to pobjeda biti. Ako Erdogan uvjerljivo pobijedi, bit će opravdan zbog neortodoksne ekonomske politike, nedostatka vladavine prava i kraja društvene autonomije”, zaključuje Cagaptay.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare