Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres pozvao se na Član 99 Povelje UN-a, što je rijedak potez koji ima za cilj službeno upozorenje Vijeća sigurnosti na globalnu prijetnju izraelskog rata u Gazi. Ali šta je Član 99 i ima li on stvarnu moć da zaustavi ovaj rat?
Kako navodi Al Jazeera, Guterres od 18. oktobra poziva na “trenutni humanitarni prekid vatre”, ali Vijeće sigurnosti od tada nike usvojilo rezoluciju kojom se poziva na to, usred razlika između stalnih članica. Sjedinjene Države, glavni pobornik Izraela, stavile su veto na rezoluciju, dok je Rusija, koja je kritičnija prema Izraelu, blokirala još jednu.
Šta je član 99?
To je posebna ovlast i jedino nezavisno političko oruđe dato generalnom sekretaru u Povelji UN-a. Omogućava mu da sazove sjednicu Vijeća sigurnosti na vlastitu inicijativu kako bi izdao upozorenja o novim prijetnjama međunarodnom miru i sigurnosti i pitanjima koja još nisu na dnevnom redu Vijeća.
U članu 99, povelje stoji: “Generalni sekretar može skrenuti pažnju Vijeću sigurnosti na bilo koje pitanje koje po njegovom mišljenju može ugroziti održavanje međunarodnog mira i sigurnosti”.
Sada će Guterres imati pravo da govori u Vijeću sigurnosti, a da ga država članica ne pozove da to učini, kao što je to obično slučaj.
Zašto je Guterres poduzeo ovaj korak?
U pismu Vijeću sigurnosti objavljenom u srijedu, Guterres je rekao da su ga kontinuirani nedostatak akcije Vijeća sigurnosti i oštro pogoršanje situacije u Gazi primorali da se pozove na Član 99 po prvi put otkako je preuzeo najviši položaj u UN-u 2017. godine.
Najmanje 16.248 Palestinaca u Gazi je ubijeno, a još 7.600 se vodi kao nestalo.
On je upozorio da bi se javni red u Gazi uskoro mogao narušiti usljed potpunog kolapsa humanitarnog sistema, te da nema efikasne zaštite civila i da “nigdje nije sigurno u Gazi”.
“Situacija se brzo pogoršava i pretvara u katastrofu s potencijalno nepovratnim implikacijama za Palestince u cjelini i za mir i sigurnost u regionu”, napisao je.
Može li član 99. okončati sukob?
Najmoćnije tijelo UN-a, 15-člano Vijeće sigurnosti, ima zadatak da održava međunarodni mir i sigurnost. Ako odluči postupiti po Guterresovom savjetu i usvojiti rezoluciju o prekidu vatre, onda da.
Imat će na raspolaganju dodatna ovlaštenja kako bi osigurala implementaciju rezolucije, uključujući ovlasti da uvede sankcije ili odobri raspoređivanje međunarodnih snaga.
Ali to ne daje Guterresu nikakva ovlaštenja da prisili Vijeće sigurnosti da usvoji rezoluciju.
Anthony Arend, profesor vladinih i vanjskih službi na Univerzitetu Georgetown, rekao je za Al Jazeeru: “On može forsirati raspravu, može okupiti strane i potaknuti ih da postignu neku vrstu kompromisa. Ali zbog veta u Vijeću sigurnosti, jedini način na koji Vijeće sigurnosti može donijeti suštinsku rezoluciju o ovom pitanju je da svaka od pet stalnih članica odluči da ne stavi veto”.
Kina, Rusija, SAD, Velika Britanija i Francuska imaju pravo veta.
SAD su iskoristile svoj veto 18. oktobra na rezoluciju kojom bi se osudio Hamasov napad na Izrael, istovremeno pozivajući na pauzu u borbama kako bi se omogućila humanitarna pomoć u Gazi.
Dvanaest drugih članica vijeća glasalo je za, dok su Rusija i Velika Britanija bile suzdržane.
Da li se ranije koristio Član 99?
U prošlosti se na ovaj član pozivalo samo četiri puta, i to u vezi Konga (1960.), Istočnog Pakistana (1971.), Irana (1979.) i Libana (1989.).
Član je prvobitno osmišljen kao preventivni alat, pomalo kao sistem upozorenja. Njegova upotreba bila je namijenjena odvraćanju sukoba od eskalacije, ali kao što je slučaj i po pitanju rata u Gazi, član je ranije korišten nakon što su sukobi već eskalirali.
“Činjenica da se ovaj alat ne koristi od 1989. diplomatski i simbolički odjekuje ovdje u New Yorku”, rekao je za Al Jazeeru Daniel Forti, viši analitičar za zagovaranje i istraživanja UN-a u Međunarodnoj kriznoj grupi.
Da li je to ikada donijelo mir?
Upotreba člana 99 je imala različite rezultate u prošlosti, iako nikada nije zaista donijela mir.
To je zato što intervencija generalnog sekretara “ne mijenja fundamentalno političku kalkulaciju najmoćnijih članova Vijeća sigurnosti“, rekao je Forti.
Na primjer, 1960. godine je pozivanje na ovaj član dovelo je do toga da je Vijeće sigurnosti usvojilo Rezoluciju 143, pozivajući Belgiju da započne povlačenje trupa. Ali rat u Kongu se nastavio, premijer Patrice Lumumba je ubijen, a kriza u zemlji se produbila u godinama koje su uslijedile.
Vijeće sigurnosti je na sličan način pozvalo na oslobađanje američkih talaca 1979. godine, a tadašnji Generalni sekretar Kurt Waldheim je bio ovlašten da “preduzme sve odgovarajuće mjere” da se to dogodi. Ali taoci su držani 444 dana, a dvojica su ubijena. Ostali su oslobođeni tek nakon potpisivanja Alžirskog sporazuma 1981. godine.
Vijeće sigurnosti je također pozvalo sve strane u Libanu da rade na prekidu vatre 1989. godine, ali sukob se nastavio.
U slučaju trenutnog sukoba, SAD su se do sada čvrsto protivile rezoluciji o prekidu vatre u Vijeću sigurnosti, a malo je dokaza da se pozicija Washingtona promijenila.
Kako je Izrael reagovao?
Izraelski ambasador pri UN-u Gilad Erdan nije pozdravio ovaj potez. U postu na X, Erdan je opisao pismo kao “još dokaz” Guterresove “moralne distorzije i njegove pristranosti protiv Izraela”.
“Poziv generalnog sekretara na prekid vatre je zapravo poziv da se zadrži Hamasova vladavina terora u Gazi“, rekao je Erdan, koji je također ponovio svoj poziv Guterresu da podnese ostavku.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!