Deklasifikovani razgovori: Šta je Putin ranih 2000-ih govorio Bushu iza zatvorenih vrata o Ukrajini i NATO-u

Dokumenti, koje je 22. decembra javnosti objavila nevladina organizacija National Security Archive nakon dobijenog spora po Zakonu o slobodi pristupa informacijama (FOIA), pokazuju da je Putin u privatnim razgovorima izražavao duboko nezadovoljstvo raspadom Sovjetskog Saveza, što djelimično proturječi njegovom javno prozapadnom nastupu s početka 2000-ih.

Putin o raspadu SSSR-a

Kako prenosi Kyiv Post, u transkriptu sastanka od 16. juna 2001. godine, održanog iza zatvorenih vrata, Putin je Bushu iznio ono što je arhiv opisao kao "kratko historijsko predavanje o (njegovoj interpretaciji) raspada Sovjetskog Saveza".

"Šta se zapravo dogodilo? Sovjetska dobra volja promijenila je svijet, dobrovoljno. Rusi su se dobrovoljno odrekli hiljada kvadratnih kilometara teritorije. Nečuveno. Ukrajina, koja je stoljećima bila dio Rusije, data je. Kazahstan - dat. Kavkaz također. Teško je to zamisliti, a uradili su to partijski šefovi", rekao je Putin.

Historijski gledano, raspad SSSR-a bio je rezultat kombinacije političkih, ekonomskih i društvenih faktora, uključujući posljedice invazije na Afganistan, unutrašnje reforme, rastuće nezadovoljstvo i ekonomsku stagnaciju krajem 1980-ih i početkom 1990-ih, što dovodi u pitanje Putinovu tvrdnju o "dobroj volji".

Ipak, ovaj stav podsjeća na njegove kasnije izjave, poput čuvene: "Ko ne žali zbog raspada Sovjetskog Saveza, nema srca; ko želi da ga obnovi u prethodnom obliku, nema pameti".

U godinama koje su uslijedile, Putin je sve češće koristio sovjetsku nostalgiju kao politički alat za konsolidaciju vlasti i opravdavanje invazije na Ukraine, predstavljajući rat kao borbu protiv nacizma i ideološki nastavak Drugog svjetskog rata.

Putin o NATO-u

Na istom sastanku 2001. godine Putin se osvrnuo i na pitanje NATO-a, dovodeći u pitanje zašto Rusija nije članica Alijanse.

"Sada da se vratim proširenju NATO-a. Znate naš stav. Dali ste važnu izjavu kada ste rekli da Rusija nije neprijatelj. Vaše riječi o narednih 50 godina su važne", rekao je Putin.

"Rusija je evropska i multietnička, poput Sjedinjenih Država. Mogu zamisliti da postanemo saveznici. Ali mi se osjećamo isključenima iz NATO-a. Ako Rusija nije dio toga, naravno da se osjeća isključenom", dodao je.

Kao primjer naveo je sovjetsku aplikaciju za članstvo u NATO-u iz 1954. godine, tvrdeći da razlozi za tadašnje odbijanje više ne postoje.

"NATO je tada dao negativan odgovor zbog četiri razloga: nedostatka austrijskog sporazuma, njemačkog rješenja, totalitarnog stiska nad Istočnom Evropom i potrebe da Rusija sarađuje u procesu razoružanja UN-a. Danas su svi ti uslovi ispunjeni. Možda bi Rusija mogla biti saveznik", rekao je Putin, ali je dodao da je ključni problem to što se NATO širi, a Rusija "nema nikakvu riječ u tome".

Putin o kandidaturi Ukrajine za NATO 2008.

Putin se ponovo vratio pitanju NATO-a 2008. godine, ovoga puta u kontekstu ukrajinske kandidature, prema transkriptu sastanka od 6. aprila 2008. – posljednjeg susreta s Bushom.

U to vrijeme, Bush je podržavao ukrajinski Akcioni plan za članstvo (MAP), ističući da "Rusija nema pravo veta" na odluke NATO-a. Plan su na kraju blokirale Njemačka i Francuska.

Na sastanku u Sočiju, Putin je iznio stavove koji se danas nalaze među zvaničnim ciljevima ruske invazije na Ukrajinu.

"Pristupanje NATO-u zemlje poput Ukrajine dugoročno će stvoriti polje konflikta između vas i nas - dugoročnu konfrontaciju", rekao je Putin.

Ukrajinu je pritom nazvao "vještačkom državom".

"Ukrajina je veoma složena država. To nije nacija nastala na prirodan način. To je vještačka država stvorena u sovjetsko vrijeme", rekao je.

Govorio je i o regionalnim razlikama i percepciji NATO-a u Ukrajini, upozoravajući da bi članstvo predstavljalo prijetnju Rusiji zbog mogućeg raspoređivanja vojnih baza i sistema blizu njenih granica.

Ovi stavovi su u suprotnosti s njegovim javnim izjavama iz 2003. godine, kada je tvrdio da je "apsolutno uvjeren da Ukrajina neće izbjegavati širenje saradnje s NATO-om i zapadnim saveznicima", naglašavajući da je to odluka Ukrajine i NATO-a.

Putin o Gruziji

Značajne su i Putinove izjave o kandidaturi Georgia za NATO, izrečene svega četiri mjeseca prije ruske invazije na tu zemlju.

"Sada, s Gruzijom, oni vjeruju da će pod NATO-ovim štitom moći obnoviti svoj teritorijalni integritet. Da li je ispravno širiti vojni kišobran NATO-a i omogućiti im da pokrenu vojne operacije u Abhaziji i Južnoj Osetiji?", rekao je Putin.

Dodao je da bi članstvo u NATO-u samo ohrabrilo Gruziju da probleme rješava vojnim putem, umjesto mirnim sredstvima.

U aprilu 2008. godine, gruzijski izviđački dron navodno je oborio ruski ratni avion - što je Moskva negirala, prebacujući krivicu na NATO. Nekoliko mjeseci kasnije, u augustu iste godine, Rusija je pokrenula kopnenu invaziju na Gruziju.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad