Tokom posjete Moskvi u petak, član delegacije Hamasa navodno je rekao da grupa neće osloboditi zarobljenike zarobljene tokom napada na Izrael 7. oktobra dok se ne postigne sporazum o prekidu vatre. Ova vijest se pojavljuje u trenutku kada se Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda pokušava dogovoriti da li će tražiti prekid vatre ili humanitarnu pauzu kako bi se omogućilo protok pomoći opkoljenom stanovništvu Pojasa Gaze, a nesuglasice se pojavljuju uglavnom zbog političkih razlika među članicama, navodi Al Jazeera.
Rusija i Kina su u srijedu stavile veto na rezoluciju Sjedinjenih Država koja poziva na “humanitarnu pauzu”. Željele su “prekid vatre”, opciju koju je dva puta predložila Rusija, na koju su jučer uložile veto Velika Britanija i SAD, koje obje tradicionalno štite Izrael od djelovanja Vijeća sigurnosti, piše Al Jazeera.
Prošle sedmice, SAD su stavile veto na rezoluciju o “humanitarnim pauzama” koju je izradio Brazil, tvrdeći da joj je potrebno vrijeme za diplomatske napore na terenu. Prema Uredu Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), manje od 70 kamiona je od utorka navečer bilo dozvoljeno u Gazu s prijelaza Rafah s Egiptom, što je opisano kao “kap u moru”.
Palestinci u Gazi su lišeni hrane, vode i lijekova, posebno otkako je Izrael najavio potpunu opsadu enklave, blokirajući ulazak svih osnovnih zaliha prije nedavne pomoći.
UNRWA, glavna agencija UN-a u Gazi, u srijedu je upozorila da će biti prisiljena smanjiti svoje operacije u Pojasu ako pošiljke goriva ne bude dozvoljene.
Dok Vijeće sigurnosti odugovlači, Generalna skupština UN-a će danas glasati o neobavezujućem nacrtu rezolucije grupe arapskih zemalja koja poziva na neograničenu humanitarnu pomoć. Lideri Evropske unije će također pokušati postići zajednički stav u Briselu, iako se stavovi unutar bloka uveliko razlikuju.
Postavlja se pitanje koje su razlike u formulacijama oko kojih se svjetske sile prepiru dok Gaza čeka pomoć?
Prekid vatre
Ovo u suštini znači da borbe prestaju. Prekid vatre podliježe dogovoru svih strana i obično uključuje formalni politički proces sa obavezama za deeskalaciju sukoba, kao što je povlačenje oružja ili repozicioniranje snaga. Ovo rješenje teži da pokrije čitavo geografsko područje na kojem se rat vodi. To može dovesti do trajnog rješenja.
Ovo je dugoročna opcija koju su odbacile SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zemlje koje podržavaju pravo Izraela da se brani – nastavkom rata u Gazi. Nasuprot tome, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres javno je pozvao na hitan humanitarni prekid vatre.
Samir Puri, gostujući predavač ratnih studija na Kraljevskom koledžu u Londonu, rekao je za Al Jazeeru da smatra da je prekid vatre “nezamisliv” u sadašnjim okolnostima, s obzirom na to da bi bio potreban “obvezujući sporazum sa potpisnicima i povezane obaveze deeskalacije”.
Prestanak neprijateljstava
Mnogi koriste ovaj izraz kao sinonim za prekid vatre. Međutim, prekid neprijateljstava je općenito manje strukturiran. Sporazumi ne pokrivaju pitanja kao što su ciljevi, vremenski rokovi, sigurnost i nadzor.
Ovo omogućava stranama da zaustave borbe kao korak ka razgovoru i možda prema trajnom prekidu vatre. U tom smislu, prestanak bi se mogao posmatrati kao potencijalna odskočna daska za okončanje rata.
Puri smatra da je ova opcija realnija u Vijeću sigurnosti, navodeći da bi se za tako nešto članice mogle brže dogovoriti, ali da se ne bi očekivalo da bi to nužno moglo potrajati.
Primirje
Termin “primirje” je čak labaviji od prekida neprijateljstava, bez formalnih pregovora. Strane u sukobu su po ovoj opciji odlučile da naprave pauzu nakon intenzivne borbe. Po svojoj prirodi, primirje može doći i proći tokom sukoba, a ponekad se odnosi samo na određena područja.
Ova opcija stranama može omogućiti aktivnosti poput uklanjanja ranjenih ili ukopa mrtvih. Podrazumijeva se da suprotstavljene snage ne bi trebale mijenjati pozicije dok je primirje na snazi.
Humanitarna pauza
Ovo se odnosi na privremeni prekid borbi, čisto iz humanitarnih razloga. Pauze su ponekad ograničene na određeno geografsko područje u kojem se provode humanitarne aktivnosti. Obično su na snazi za određeni period, a ovakva pauza može trajati samo nekoliko sati.
U početnom nacrtu američke rezolucije izostavljeno je bilo kakvo spominjanje pauze, ali je istaknuto pravo Izraela da se brani i zahtijevalo se da Iran prestane s naoružavanjem svojih zastupnika u regiji. SAD su ublažile ovu verziju koja je odbačena u srijedu, uključujući “poziv na sve neophodne mjere, poput humanitarnih pauza”.
“Humanitarna pauza bi zapravo bila primirje da se omogući prolaz pomoći ili raseljenih ljudi“, objasnio je Puri.
Dani mira
Ovo je mehanizam koji bi ljekarima i drugom osoblju omogućio pristup ratnim zonama u određenim danima. UNICEF ga često koristi kako bi osigurao djeci pristup zdravstvenoj zaštiti tokom sukoba. Prvi put je upotrijebljen u El Salvadoru 1985. godine kada je UN-ova agencija za djecu dogovorila trodnevnu pauzu u borbi kako bi se djeci omogućila imunizacija.
Više čitajte u našem blogu UŽIVO.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!