Dvije moćne sile na ivici rata: Razrušena Sirija kao potencijalni okidač za novi sukob?

Ovaj sukob, koji je već odnio više od 350 života, prijeti da preraste u direktni vojni okršaj dvije moćne sile – Izraela i Turske – s potencijalno katastrofalnim posljedicama po cijeli istočni Mediteran.

U korijenu novog vala nasilja nalaze se Druzi – etnoreligijska manjina prisutna u Izraelu, Libanu i Siriji – koji su još 1948. godine stali uz Izrael i ostali mu vjerni do danas. U aktuelnoj sirijskoj krizi, izraelska vlada koristi zaštitu Druza kao legitimitet za svoju vojnu intervenciju u Siriji i Libanu, dodatno komplikujući već složenu sliku Bliskog istoka, prenosi Nova.rs.

Druzi u Siriji, naročito u provinciji Sweida, već mjesecima vode borbe protiv beduinskih plemena lojalnih novoj sirijskoj vladi Ahmeda al-Sharaae. Radi se o borbi za autonomiju, a nasilje je već odnijelo stotine života. U tom kontekstu, Izrael se nameće kao zaštitnik Druza, istovremeno bombardujući vojne ciljeve sirijske vojske, poput nedavnog napada na Latakiju i niza eksplozija u Damasku koje su izazvale paniku čak i tokom direktnih TV prijenosa.

Slabost Damaska

Sirijska vlada pokušava stabilizovati zemlju nakon pada režima Bashara al-Assada, ali novi vođa Ahmeda al-Sharaa suočen je s ozbiljnim nedostatkom povjerenja i u zemlji i u inostranstvu. Izraelski napadi dodatno potkopavaju autoritet nove vlade, dok optužbe o zločinima i vezama s radikalnim frakcijama dodatno raspiruju napetosti.

Kina, koja insistira na poštovanju teritorijalnog integriteta Sirije, reagovala je simbolično, bez konkretnih mjera. Rusija, nekada ključni igrač s vojnim bazama u Siriji, svela je svoje reakcije na saopštenja. Iran, nekadašnji de facto upravitelj sirijske vojske, danas može samo osuditi ono što naziva "bezumnom izraelskom agresijom".

S druge strane, arapske zemlje pružaju mlake i formalne osude izraelskih udara. Ironično, i Jerusalem i Damask dijele zajednički interes – ograničavanje iranskog uticaja u Siriji.

Netanyahu koristi krizu za politički opstanak

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, kao i mnogo puta ranije, koristi vanjskopolitičke tenzije da skrene pažnju sa domaćih problema. Njegova koalicija je ove sedmice izgubila podršku dvije ultraortodoksne stranke, a u zemlji se rasplamsava debata o novim izborima i sudskom procesu protiv njega. Kriza u Siriji omogućava mu da odgodi te rasprave, posebno pred ljetnu pauzu u Knesetu koja počinje 27. jula.

Netanyahu se drži poznate izjave Winstona Churchilla: "Nikad ne dopusti da dobra kriza propadne". Njegova politika zasniva se na strategiji da Sirija, razorena i fragmentirana, više nikad ne postane snažna država. Izrael je ponovo uspostavio kontrolu nad Golanskom visoravni, uništio preostalu vojnu opremu Assadovog režima i zalaže se za demilitarizaciju južne Sirije.

U pozadini svega stoji i odluka Donalda Trumpa, američkog predsjednika koji je 30. juna ukinuo američke sankcije Siriji, čime je otvorio vrata njenom povratku u međunarodni finansijski sistem. Izrael smatra da je taj potez preuranjen ustupak koji bi mogao ojačati centralnu vlast u Damasku. Ipak, da bi zadržala podršku Washingtona, izraelska vlada je istovremeno objavila da je u kontaktu s novim sirijskim vlastima i da razgovara o mogućoj normalizaciji odnosa.

Trump želi da se Sirija pridruži Abrahamovim sporazumima, ali predsjednik Sharaa je tu ideju već odbacio kao "neprihvatljivu za našu zemlju".

Turska – odlučujući faktor

U ovaj složeni političko-vojni mozaik uključuje se i Turska, koja ima duboke interese u Siriji. Ankara podržava Shaarinu vladu i koristi je kao tampon-zonu u borbi protiv Kurdistanske radničke partije (PKK). Ministar vanjskih poslova Hakan Fidan potvrdio je da su obavještajni kanali s Izraelom aktivni, ali je poručio: "Ne želimo nestabilnost".

Uprkos toj retorici, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u četvrtak je oštro napao Izrael:

"Izrael koristi Druze kao izgovor za širenje svoje razbojničke politike na susjednu Siriju. Izrael je bezakona, arogantna i teroristička država".

Dodao je da će Turska "braniti teritorijalni integritet i multikulturalni identitet Sirije" i da neće pristati na njenu podjelu:

"Nismo jučer pristali na fragmentaciju Sirije, nećemo pristati ni danas ni sutra. Oni koji sigurnu budućnost traže putem ugnjetavanja i masakra ne smiju zaboraviti: oni su samo prolaznici, mi smo domaćini".

Erdogan je dodatno naglasio da Turska ne gaji neprijateljstvo prema nikome, već da želi samo mir.

Je li sukob neizbježan?

Mnogi analitičari strahuju da bi naredna faza ovog sukoba mogla biti direktni vojni sukob Turske i Izraela. Iako nijedna strana trenutno ne želi otvoreni rat, preklapanje interesa u južnoj Siriji, Kurdistanu i Libanu izaziva sve dublje napetosti.

Regija bi mogla skliznuti u sukob sa razornim posljedicama ne samo po Siriju, već i za cijeli istočni Mediteran – od Libana do Kipra, od Gaze do Bosfora.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad