Zemlje Europske unije ne mogu se pozivati ​​na nacionalnu sigurnost kao bjanko ček kako bi opravdale svoju upotrebu špijunskog softvera, upozorila je Europska komisija u dokumentu u koji je Politico imao uvid.

Vlade koje odluče koristiti intruzivan softver za nadzor, poput Pegasus NSO Grupe, “ne mogu izvršavati svoju odgovornost na način koji potkopava učinkovitost zakona EU” o zaštiti podataka i privatnosti, navodi se u nacrtu dokumenta, napisanom kao odgovor na izvještaj odbora Europskog parlamenta o špijunskom softveru.

Nacionalnu sigurnost koristile su kao izgovor neke vlade EU koje su koristile špijunski softver za prikupljanje podataka s telefona i drugih uređaja koji pripadaju odvjetnicima, novinarima, pa čak i opozicijskim političarima.

U Španiji je najmanje 65 katalonskih separatističkih političara bilo meta špijunskog softvera. U Grčkoj je izbio skandal kada je vlada priznala da je prisluškivala telefon opozicijskog čelnika. U Poljskoj i Mađarskoj također postoje slučajevi korištenja špijunskog softvera protiv aktivista i novinara.

Dokument, kada bude konačan, bio bi prvi put da je Komisija zauzela stav o špijunskom softveru. Prvobitno je planirano da bude objavljen u junu, ali je datum objavljivanja sada odgođen, rekla su dva zvaničnika Komisije pod uvjetom da ostanu anonimni jer nisu bili ovlašteni razgovarati o tome.

“Kada podliježe odgovarajućim uvjetima i zaštitnim mjerama, korištenje intruzivnog softvera za nadzor od strane tijela za nacionalnu sigurnost ili provedbu zakona on može poslužiti za zaštitu važnih ciljeva od općeg javnog interesa u demokratskom društvu“, navodi se u dokumentu.

Uprkos tome, ističe se, njegova neprikladna upotreba može potkopati ili čak uništiti pravilno funkcioniranje demokratskih procesa pod plaštom njihove obrane. “Nametljivi softver za nadzor rezultira ozbiljnim miješanjem u temeljna prava i stoga ga je potrebno strogo kontrolirati”, upozorava se.

Međutim, “sama činjenica da je u pitanju nacionalna sigurnost ne čini zakon EU neprimjenjivim”, upozorava dokument.

Dok je vlada Sjedinjenih Država izdala izvršne naredbe stavljajući određene špijunske kompanije na crnu listu, Komisija još nije odgovorila na poziv Parlamenta da sastavi zakonski prijedlog ili ukori zemlje zbog zloupotrebe moćne tehnologije.

U nacrtu se još predlaže nekoliko “minimalnih mjera zaštite i uvjeta” koje bi trebalo primijeniti “bez obzira na svrhu nadzora”.

To uključuje osiguranje da je sud ili neovisno tijelo unaprijed odobrilo nadzor i isključivanje upotrebe špijunskog softvera na novinarima i drugima. To bi zahtijevalo provjere koji se podaci obrađuju i postoji li još valjan razlog za nadzor. Također se predlaže obavještavanje pojedinaca koji su bili pod nadzorom.

“Nesumnjivo je jedno od najvažnijih prava pojedinaca pravo da budu obaviješteni da su bili podvrgnuti korištenju intruzivnog softvera za nadzor nakon što je prijetnja koja je pokrenula njegovu upotrebu prošla”, navodi se.

Komisija je rekla da bi korištenje špijunskog softvera za provedbu zakona trebalo ograničiti na ozbiljne zločine kao što su seksualno zlostavljanje djece, ubistva, pranje novca, trgovina drogom i korupcija. Vlade ne mogu “iskriviti” koncept ozbiljnog zločina kako bi odstupio od zakona EU.

“Opseg zahtjeva koji se odnose na održavanje nacionalne sigurnosti ne može odrediti jednostrano svaka država članica, bez ikakve kontrole institucija EU”, navodi se u dokumentu.