Evropska komisija pod pritiskom zbog optužbi za mađarsku špijunažu

Zastupnici EU će u srijedu ispitati Komisiju zbog ovog mjeseca objavljenih navoda da su obavještajni oficiri vlade mađarskog premijera Viktora Orbána pokušali regrutirati zvaničnike EU kao špijune između 2012. i 2018. godine. 

Mađarski zvaničnici koji rade u institucijama EU opisali su mrežu za POLITICO kao javnu tajnu u glavnom gradu Belgije. Navodna špijunaža pokreće pitanje da li bi Olivér Várhelyi - koji je vodio ambasadu tokom posljednjih godina u kojima se navodno špijuniranje odvijalo - trebao biti evropski komesar.

Komisija je potvrdila da interno istražuje optužbe. Belgijske obavještajne službe će sarađivati ​​u istrazi Komisije, prema riječima osobe upoznate sa situacijom, kojoj je zagarantovano da ostane anonimna kako bi razgovarala o detaljima istrage. Neki zastupnici u Evropskom parlamentu kažu da bi Várhelyi trebao podnijeti ostavku ako istraga utvrdi da je povezan sa navodnom špijunskom mrežom. Jedna nevladina organizacija rekla je da bi Várhelyi trebao odmah podnijeti ostavku .

Várhelyi je prošle sedmice rekao von der Leyen da "nije bio upoznat" s navodnim mađarskim naporima da regrutuje špijune u Briselu, prema riječima portparola Komisije.

Neki zastupnici u Evropskom parlamentu rekli su da su u to vrijeme postojala upozorenja upućena Komisiji.

"Već je bilo crvenih zastavica prije toga", rekao je kopredsjedavajući Zelenih Terry Reintke. "Komisija sada mora zaista obaviti svoj posao, istražiti, a onda, mislim, poziv na ostavku i smjenu Várhelyija je - ako to postane očigledno u ovoj istrazi - sljedeći logičan korak".

Ako je Komisija bila svjesna navodnog mađarskog špijuniranja, postavlja se i pitanje koje je mjere, ako ih je uopšte bilo, preduzela u to vrijeme.

"Postoje naznake da su ljudi, nakon što su im se Mađari obratili unutar Komisije, prijavili ovo službama Komisije", rekao je zastupnik Zelenih u Evropskom parlamentu Daniel Freund. "I ništa se nikada nije dogodilo". Dodao je da je to informacija koju je "čuo indirektno". 

Zaštita osoblja

Komisija nije odgovorila na zahtjev za komentar o optužbama. Glasnogovornik Komisije je ranije izjavio da "takve optužbe shvata ozbiljno zbog implikacija po sigurnost i integritet rada Komisije. Posvećeni smo zaštiti osoblja, informacija i mreža Komisije od nezakonitog prikupljanja obavještajnih podataka".

Freund je jedan od nekoliko zastupnika u Evropskom parlamentu iz različitih grupa - uključujući Socijaliste i demokrate (S&D) i centrističku Renew - koji također pozivaju na političku istragu odbora Evropskog parlamenta o navodima o mađarskom špijuniranju institucija EU. To bi također zahtijevalo odgovore od visokih zvaničnika Komisije o tome da li su ih službenici dojavili prije deset godina. 

Predsjedavajuća S&D-a Iratxe García izjavila je za POLITICO da grupa podržava traženje "instrumenta za provođenje odgovornosti, nastavak ovog pitanja špijunaže“.

Međutim, desničarska Evropska narodna stranka (EPP) bi se protivila formiranju odbora za političku istragu, rekao je njen portparol Daniel Köster za POLITICO, što znači da je malo vjerovatno da će se taj instrument koristiti. Da bi se osiguralo odobrenje, inicijativa bi zahtijevala podršku EPP-a, najveće političke grupe.

Elio Di Rupo, belgijski premijer u trenutku kada je navodno špijuniranje trebalo početi, rekao je za POLITICO da u to vrijeme nije čuo za te optužbe. "U to vrijeme nije bilo nikakvih znakova o čemu sada govorimo", rekao je. "Apsolutno ništa".

Kritike ne dolaze samo od zakonodavaca. Von der Leyen je također pod pritiskom civilnog društva da otpusti Várhelyija.

Nevladina organizacija Good Lobby Profs tvrdi da nova otkrića ove sedmice - uključujući i tvrdnju bivšeg šefa mađarske obavještajne službe o postojanju špijunske mreže - "značajno jačaju kredibilitet ranijih tvrdnji" i opravdavaju Várhelyijevu ostavku.

Šta je Komisija znala? 

Nekoliko ljudi koji su radili s Várhelyijem u Briselu rekli su za POLITICO da je u gradu općepoznato da špijunska mreža djeluje iz stalnog predstavništva. Svima im je zagarantovana anonimnost kako bi otvoreno govorili o toj osjetljivoj temi.

Jedan od tih ljudi rekao je da mu se obratio službenik stalnog predstavništva tražeći da bude špijun, te da su njegove kolege to pitanje pokrenule kod svojih nadređenih u institucijama EU - što je postavilo pitanje koliko je Komisija mogla znati u to vrijeme.

"Postoje dvije opcije", rekao je zvaničnik. "Da Evropska komisija nije znala i da je saznala [o špijunskom lancu] iz članaka. Ako je to slučaj, to je katastrofa".

"Drugo je da su znali, a nisu djelovali. Pravo pitanje je zašto su dozvolili da ova špijunska mreža funkcioniše bez ikakve kontrole?", pitao je.

"Opet, postoje dvije opcije. Znali su, ali nisu imali mjere da se suprotstave tome. Ili znaju, ali su smatrali da je toliko amatersko da su mislili da su uspjeli", ističe.

Orbánov politički rival, Péter Magyar, koji je također radio u stalnom mađarskom predstavništvu pod Várhelyijem, prošle sedmice ga je optužio da je skrivao informacije o svom mandatu ambasadora.

"Po mom mišljenju, Olivér Várhelyi, sadašnji komesar EU i bivši ambasador EU (i moj bivši šef), nije otkrio cijelu istinu kada je to porekao tokom zvanične istrage neki dan", napisao je Magyar u objavi na Facebooku.

"U Ambasadi EU u Briselu je bila uobičajena činjenica da su tokom mandata Jánosa Lázára od 2015. do 2018. godine u Brisel bili raspoređeni ljudi tajne službe", nastavio je.

Mađarski ministar u vladi Lázár, koji je nadgledao mađarsku obavještajnu službu dok je Várhelyi radio kao ambasador, prošle sedmice je rekao da, iako se ne sjeća "tačnih detalja, moja je dužnost da zaštitim svoju zemlju", dodajući: "Da su mađarske obavještajne službe otišle u Brisel... odao bih im počast, a ne bih ih ukorio".

Dosadašnji rezultati

Optužbe za špijuniranje također postavljaju pitanje zašto je von der Leyen nastojala zadržati Várhelyija na mjestu. Nekoliko ljudi koji su upoznati s njenom podrškom njemu kažu da je predsjednica intervenirala kako bi izvršila pritisak na zastupnike Evropskog parlamenta da prihvate Várhelyija za komesara 2024. godine, nakon što je bio prisiljen proći još jednu rundu pismenih pitanja od strane zakonodavaca koji nisu uvjereni. 

"Uloga predsjednika (izabranog predsjednika) je u procesu predlaganja kandidata od strane država članica, usaglašavanju liste s Vijećem i predstavljanju cijelog kolegija [komesarima]", rekao je glasnogovornik Evropske komisije. "Nakon toga, to je u rukama Evropskog parlamenta".

Várhelyi je trenutno komesar za zdravstvo. U prvom mandatu von der Leyen bio je zadužen za proširenje EU.

"Kada je najavljena ponovna nominacija Várhelyija, očekivala sam više oklijevanja od von der Leyen, s obzirom na njegov dosadašnji rad", rekla je Katalin Cseh, mađarska zastupnica i bivša zastupnica u Evropskom parlamentu iz stranke Renew, što je, kako je rekla, izazvalo "neugodu i poniženje za cijelu Komisiju".

"Bio sam pomalo iznenađen što se tokom njegovog procesa nominacije ove ozbiljne etične zabrinutosti nisu više pojavljivale", dodao je Cseh.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad