Vladajuća stranka Gruzije pobijedila je na parlamentarnim izborima, saopštila je izborna komisija rano u nedjelju, što predstavlja udarac dugogodišnjoj težnji zemlje za članstvom u EU, piše Guardian.
Opozicija Gruzije nije priznala poraz, optuživši vladajuću stranku za “ustavni puč” i najavivši proteste, čime se priprema teren za potencijalnu političku krizu koja bi mogla dodatno polarizirati kavkasku zemlju.
Komisija je saopštila da je vladajuća stranka Gruzijski san (GD) osvojila 54% glasova, sa više od 99% prebrojanih glasačkih mjesta.
Rezultat za GD bi mogao omesti nade opozicije za pro-zapadnu koaliciju četiri bloka i zaustaviti aspiracije zemlje za integraciju u EU.
Birači u zemlji od skoro 4 miliona stanovnika u subotu su izašli na birališta u odlučujućim izborima kako bi odlučili da li će sve autoritarniji GD, koji je na vlasti od 2012. godine i usmjerio zemlju prema konzervativnom kursu dalje od zapada i bliže Rusiji, osigurati još jedan četvorogodišnji mandat.
Bidzina Ivanišvili, tajanstveni milijarder i osnivač GD-a, proglasio je pobjedu odmah nakon zatvaranja birališta, u onome što se naziva najvažnijim izborima od nezavisnosti od Sovjetskog Saveza 1991. godine.
“Rijedak je slučaj u svijetu da ista stranka postigne takav uspjeh u tako teškoj situaciji – ovo je dobar pokazatelj talenta gruzijskog naroda,” rekao je Ivanišvili, koji se smatra najmoćnijom ličnošću u zemlji.
Na konferenciji za novinare kasno u subotu, lideri opozicione koalicije nazvali su rezultate izbora “ustavnim pučem”.
“Pobjeda je ukradena od gruzijskog naroda… Ne prihvatamo rezultate ovih falsifikovanih izbora,” izjavila je Tinatin Bokuchava, lider najveće opozicione stranke, Ujedinjeni nacionalni pokret (UNM).
Gruzijska opozicija optužila je GD da je tokom izbora koristila svoje “administrativne resurse” – krovni pojam koji uključuje pritisak na državne službenike da glasaju i novčane pomoći uglavnom ruralnim biračima.
Grupa od 2.000 posmatrača izbora pod nazivom Moj Glas saopštila je da ne vjeruje da preliminarni rezultati “odražavaju volju gruzijskih građana” zbog obima prevara i nasilja nad biračima.
U subotu ujutro, nekoliko videozapisa je kružilo internetom, prikazujući navodno ubacivanje glasačkih listića i zastrašivanje birača na raznim biračkim mjestima širom Gruzije.
“Ivanišvilijevi ljudi očajnički se drže za vlast i učinit će sve da potkopaju izborni proces,” rekla je Bokuchava, lider UNM-a, dok je glasanje bilo u toku.
Posljednje tri decenije, Gruzija je imala snažne prozapadne aspiracije, s anketama koje pokazuju da do 80% ljudi favorizuje pridruživanje EU. Međutim, u posljednjih nekoliko godina, vlada, predvođena populističkim GD-om, sve više se udaljava od zapada u korist Rusije, pokazujući nevoljnost da osudi Moskvu za njenu invaziju na Ukrajinu.
GD je takođe optužena za planove da zemlju usmjeri u autoritarnom pravcu nakon što je Ivanišvili obećao zabraniti sve vodeće opozicione stranke i ukloniti opozicione zastupnike ako njegova stranka ponovo bude izabrana.
Mnogi su očekivali da će GD postati najveća stranka, ali možda neće uspjeti osvojiti većinu i formirati vladu, s obzirom da su svi drugi blokovi odbili saradnju s njom.
Vladajući GD suočavao se s neviđenim savezom četiri prozapadne opozicione snage koje su obećale formirati koalicionu vladu kako bi ga svrgnule s vlasti i vratile Gruziju na put ka pridruživanju EU.
Najveća opoziciona snaga je centristički desničarski UNM, stranka koju je osnovao bivši predsjednik Mihail Sakašvili, koji je u zatvoru zbog optužbi za zloupotrebu vlasti za koje njegovi saveznici tvrde da su politički motivisane.
GD je vodila kampanju optužujući prozapadnu opoziciju da pokušava uvući Gruziju u sukob nalik ukrajinskom. Godine 2008, Gruzija je vodila rat s Rusijom koji je trajao pet dana, ali ostavio duboke ožiljke, a invazija na Ukrajinu dovela je do zabrinutosti zbog mogućih posljedica izazivanja Rusije približavanjem zapadu.
Vladajuća gruzijska vlada, povezana s duboko konzervativnom i uticajnom pravoslavnom crkvom, nastojala je ojačati antizapadne osjećaje vodeći kampanju na osnovu “porodičnih vrijednosti” i kritikujući ono što prikazuje kao zapadni eksces.
Ljetos je parlament usvojio zakon kojim se nameću opsežna ograničenja prava LGBTQ+ osoba, potez za koji kritičari kažu da odražava zakone donesene u susjednoj Rusiji, gdje su vlasti uvele niz represivnih mjera protiv seksualnih manjina.
EU je prošle godine dodijelila Gruziji status kandidata, ali je zamrznula njenu aplikaciju kao odgovor na kontroverzni zakon o “stranim agentima” koji je usvojen u maju, a zahtijeva da mediji i NVO koji primaju više od 20% svog finansiranja iz inostranstva registruju kao “agenti stranog uticaja”.
Zakon, koji je izazvao sedmice masovnih protesta na proljeće, kritičari nazivaju “ruskim zakonom”, povlačeći paralele s drugim zakonima koje je Kremlj uveo prije deceniju kako bi utišao političko neslaganje u medijima i drugim sferama.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!