Tenzije između Izraela i libanonske militantne grupe Hezbollah su na najvišem nivou u posljednjih nekoliko godina nakon niza incidenata na granici između dvije zemlje koja je pod kontrolom UN-a, javlja Guardian.
Kako navodi Guardian, čini da Hezbollah pokušava novu taktiku u nestabilnoj pograničnoj regiji kako bi testirala odlučnost Izraela sedamnaest godina nakon posljednjeg razornog rata između Izraela i ovog pokreta kojeg podržava Iran. Ovakvo postupanje nije nepoznato, ali sve veća učestalost sukoba na granici povećava vjerovatnoću eskalacije.
“Vjerujem da Hezbollah pokušava da vidi šta može uraditi. Ne postoji želja ni na jednoj strani da se vrate borbama u punom obimu, ali isto tako, kontekst se promijenio”, rekao je Mohanad Hage Ali, viši saradnik u Carnegie Middle East Centru.
On je naveo da je Izraelski premijer Benjamin Netanyahu do sada bio oprezan kada je u pitanju sveopšti sukob, ali da je koordinacija između Hezbollaha i palestinskih frakcija “bolja nego što je bila”.
“Američka administracija je oprezna prema sadašnjoj izraelskoj vladi, a Iran više nije u defanzivi, kao što je bio u vrijeme Trumpa”, rekao je on, misleći na politiku “maksimalnog pritiska” bivšeg predsjednika prema toj zemlji.
U junu je Hezbollah podigao dva naizgled vojna šatora južno od Plave linije, linije razgraničenja između Izraela, Libana i Golanske visoravni koju su uspostavile UN nakon povlačenja Izraela iz Libana 2000. godine. Nakon diplomatske intervencije je jedan šator uklonjen, a drugi je i dalje tu.
Prošlog mjeseca su u najmanje četiri navrata muškarci na libanonskoj strani granice, od kojih su neki nosili maske i vojne uniforme ili žutu zastavu Hezbollaha, prišli i popeli se na sigurnosnu barijeru koja razdvaja dvije zemlje u najmanje četiri odvojena navrata. U jednom slučaju su uništili izraelsku nadzornu kameru, a u drugom bacali kamenje i palili vatru.
Protutenkovska raketa je također ispaljena prema Ghajaru, alavitskom sirijskom selu na Golanskoj visoravni koju su okupirale snage Izraela, a koja je podijeljena na dva dijela 2000. godine nakon stvaranja Plave linije.
“Posljednjih mjeseci bilo je intenzivno. Sve je više incidenata. Prije šest mjeseci bila je dovoljna jedna patrola, a sada su nam potrebne četiri i u većoj smo pripravnosti. Mogućnost nasilnog angažmana je veća”, rekao je izraelski sigurnosni zvaničnik.
Unifil, mirovna misija UN-a koja patrolira Plavom linijom, nazvala je situaciju “izuzetno osjetljivom”, pozivajući sve strane da “prestanu sa svim akcijama koje mogu dovesti do eskalacije“.
Kako navodi Guardian, ranije ove godine dogodila su se dva ozbiljna incidenta. U martu je militant uspio da pređe u Izrael, detonirajući bombu pored puta 57 km južno od Plave linije, a povrijeđena je jedna osoba. Nije jasno da li je eksplozija bila prekogranični napad Hezbollaha, koji bi bio prvi te vrste nakon nekoliko godina.
U aprilu je iz Libana na Izrael ispaljena najveća salva raketa od rata 2006. godine kao odgovor na napade izraelske policije na sveti kompleks džamije Aksa u Jerusalemu. Iako se vjeruje da su projektile lansirale palestinske frakcije sa sjedištem u Libanu, one su gotovo sigurno djelovale u koordinaciji s Hezbolahom, koji kontrolira veći dio juga zemlje.
Hasan Nasralah, generalni sekretar Hezbollaha, rekao je da je nedavna aktivnost grupe odgovor na izraelske akcije u Ghajaru, koji je do septembra prošle godine bio zatvorena vojna zona. Bez najave ili objašnjenja, Izraelske odbrambene snage (IDF) i policija povukle su se iz sela, nakon čega su izraelski građani koji govore arapski u tom području podigli ogradu oko perimetra grada.
To znači da je rijeka Hasbani postala de facto demarkaciona linija, a ne zvanična Plava linija, a polovina sela na koje polaže pravo Liban je sada pod dodatno ojačanom izraelskom kontrolom.
“Izrael okupira dijelove libanske teritorije i ima hrabrosti da govori o provokacijama Hezbollaha na granici kada je i sam strana koja se bavi provokacijama”, rekao je Nasrallah u govoru ove sedmice.
S druge strane, procjena direktive izraelske vojne obavještajne službe je da Hezbollah i iranski saveznici vide izraelsku političku krizu kao “historijsku priliku”.
Kako navodi Guardian, navodno je načelnik štaba IDF-a Netanyahuu rekao da Nasrallah sada “sjedi na ogradi i pušta Izrael da krvari” jer ne želi da pruži izraelskoj vladi priliku da odvrati pažnju od unutrašnjih nevolja fokusirajući se na vanjske prijetnje.
Ovaj list navodi da je u izraelskom društvu tenutno raskol kakav nikada nije viđen do sada, a koji je izazvan izborom najviše desničarske administracije u historiji zemlje u novembru prošle godine. Koalicija je brzo najavila reformu pravosuđa zbog koje mnogi strahuju da će dovesti Izrael na put demokratskog nazadovanja.
Ogromni protesti širom Izraela u proteklih osam mjeseci potaknuti su podrškom vojnih rezervista. Jedinice kao što su piloti ključni su element operativnih sposobnosti IDF-a, a 10.000 ili više njih je reklo da će tražiti da budu otpušteni iz službe ako vlada izglasa prvi glavni element zakona.
IDF je insistirao na tome da je u stanju da obuzda eskalirajuće neslaganje u svojim redovima, ali je u javnoj izjavi nakon obračuna u Knessetu priznao da “ako se rezervisti ne pojave na dužnosti na duge staze, biće štete za vojne spremnosti”.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!