Među favoritima za ovogodišnj Nobelovu nagradu za mir su Agencija Ujedinjenih naroda za palestinske izbjeglice (UNRWA), Međunarodni sud pravde i Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres, izjavili su stručnjaci za Reuters.
S obzirom na prošlu formu, Norveški Nobelov odbor može napraviti potpuno iznenađenje objavom 11. oktobra – uključujući i to da uopće ne dodijeli nagradu.
Ranije se smatrao ruski disident Aleksej Navaljni favoritom za ovogodišnju nagradu. Međutim, to više nije moguće jer mu se ne može dodijeliti nagrada posthumno.
Još jedan favorit je ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy, ali on vjerojatno neće pobijediti jer je on vođa jedne zemlje koja je u ratu.
Umjesto toga, budući da je 2024. obilježena ratom između Izraela i Hamasa koji se sada širi, sukobom u Ukrajini u svojoj trećoj godini i krvoprolićem u Sudanu koje je raselilo više od 10 miliona ljudi, odbor bi se mogao fokusirati na humanitarne aktere koji pomažu u ublažavanju patnje civila.
“UNRWA bi mogla biti jedan takav kandidat. Oni obavljaju iznimno važan posao za civile Palestince koji proživljavaju patnje rata u Gazi“, rekao je za Reuters Henrik Urdal, direktor Instituta za istraživanje mira u Oslu.
Međutim, objasnio je da bi nagrada UNRWA-i bila kontroverzna, s obzirom na optužbe koje je iznio Izrael da je dio osoblja ove agencije sudjelovao u napadu militantne skupine Hamas na jug Izraela 7. oktobra 2023.
Neke zemlje su obustavile financiranje UNRWA-e zbog tih optužbi. Većina donatora je u međuvremenu ponovo nastavila dinanciranje. U augustu je u internoj istrazi UN-a zaključeno da je devet članova osoblja moglo biti uključeno u napad i da su otpušteni.
UNRWA je navela da Izrael pokušava da je ugasi. Agencija, osnovana 1949. godine nakon rata oko stvaranja Izraela, pruža humanitarnu pomoć milionima Palestinaca u Pojasu Gaze, Zapadnoj obali, Jordanu, Siriji i Libanonu.
Potreba jačanja svjetskog poretka
Tajnoviti petočlani odbor za dodjelu nagrada, koji je imenovao norveški parlament, možda će se također htjeti fokusirati na potrebu jačanja međunarodnog svjetskog poretka izgrađenog nakon Drugog svjetskog rata i njegove krunske institucije, Ujedinjenih naroda.
To bi moglo značiti da bi nagrada mogla biti dodjeljena Antoniju Guterresu, sa ili bez vrhovnog suda, MKS-a, rekao je Asle Sveen, historičar fokusiran na Nobelovu nagradu za mir.
“Guterres je glavni simbol UN-a. A najvažnija dužnost MKS-a je osigurati da se međunarodno humanitarno pravo primjenjuje na globalnom nivou“, rekao je Sveen za Reuters.
MKS je osudio rusku invaziju na Ukrajinu i pozvao Izrael da osigura da se u Gazi ne počini genocid u predmetu koji je u toku i koji je Izrael više puta odbacio kao neutemeljen.
Nagrada za mir na “zaraćenoj planeti”?
Međutim, komisija bi također mogla odlučiti da nitko ne dobija nagradu. To se dogodilo 19 puta, posljednji put 1972. godine.
“Možda je ovo godina u kojoj bi odbor za dodjelu Nobelove nagrade za mir trebao jednostavno uskratiti dodjelu nagrade i usmjeriti fokus na činjenicu da je ovo zaraćena planeta“, rekao je za Reuters Dan Smith, čelnik Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira.
Hiljade ljudi mogu predložiti imena, uključujući bivše dobitnike nagrade, članove parlamenata i univerzitetske profesore historije ili prava. Nominacije su tajne već 50 godina, ali oni koji nominiraju mogu odlučiti da otkriju koga su izabrali.
Neki od poznatih kandidata uključuju Agenciju UN-a za izbjeglice, UNHCR, papu Franju i britanskog prirodoslovca Davida Attenborougha. Za ovogodišnju nagradu nominirano je ukupno 286 kandidata.
Prošlogodišnja nagrada otišla je Narges Mohammadi, zatvorenoj iranskoj zagovornici prava žena, u znak prijekora teheranskim teokratskim vođama i poticaja protuvladinim demonstratima.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!