Hakeri otkrili podatke koje je Moskva godinama skrivala: U Ukrajini je poginulo gotovo pola miliona ruskih vojnika

Kako se navodi u tekstu, do podataka su došle hakerska grupa Cyber Partisans, povezana s bjeloruskom opozicijom, i ukrajinska hakerska grupa Silent Crow. Baza sadrži više od 11 miliona smrtnih listova, uključujući podatke o starosti preminulih, njihovom prebivalištu i mjestu smrti.

Prema analizi procurjelih dokumenata, u čak 412.576 smrtnih listova smrt je izričito povezana s ratom u Ukrajini, bilo putem službenih šifri uzroka smrti ili pisanih navoda o borbama i vojnim operacijama.

Hakerske grupe objavile su 1. novembra da su uspjele pristupiti podacima Rosstata, a tokom proteklog vikenda objavile su i prikupljene informacije. Ruska državna agencija potvrdila je da je bila meta cybernapada, ali je negirala da su pribavljeni osjetljivi podaci.

Guardian, kojem su dokumenti dostavljeni zajedno s još nekoliko medija, naglašava da nije mogao nezavisno potvrditi autentičnost cjelokupne baze. Ipak, objavljene brojke uglavnom se podudaraju s ranijim procjenama ruskih vojnih gubitaka.

Stvarni broj poginulih mogao bi biti znatno veći

Ruske vlasti nisu objavile službene podatke o broju poginulih vojnika još od prvih mjeseci invazije, dok se informacije o vojnim gubicima tretiraju kao državna tajna.

Britanska obavještajna služba u septembru je procijenila da je od početka rata poginulo približno 500.000 ruskih vojnika.

Istovremeno, nezavisni ruski medij Mediazona uspio je poimenično identificirati gotovo 286.000 poginulih pripadnika ruskih snaga, analizirajući službene evidencije, osmrtnice na društvenim mrežama i fotografije nadgrobnih spomenika. Prema procjenama ovog medija, stvarni broj poginulih također se približava polovini miliona.

Janis Kluge, šef Odjela za Rusiju i Euroaziju pri Njemačkom institutu za međunarodne i sigurnosne poslove, smatra da procurjeli dokumenti predstavljaju izuzetno važan izvor informacija.

"Podaci djeluju autentično i veoma su detaljni. Ovo je najveće curenje podataka kada je riječ o ruskim gubicima", izjavio je Kluge.

On upozorava da bi stvarni broj poginulih mogao biti znatno veći jer se dio vojnika još vodi kao nestao, dok neki nikada nisu identificirani. Osim toga, između smrti vojnika i njenog evidentiranja u službenim registrima često prođe približno šest mjeseci.

"Vjerovatno smo u ovom trenutku bliži brojci od 500.000 poginulih ruskih vojnika nego 400.000", naglasio je.

U pojedinim mjesecima ginulo više od 500 vojnika dnevno

Procurjeli podaci otkrivaju i dramatičan rast ruskih gubitaka tokom posljednjih godina rata. Neki od najsmrtonosnijih mjeseci zabilježeni su krajem 2024. i tokom 2025. godine, kada je broj poginulih ruskih vojnika u pojedinim mjesecima premašivao 15.000.

To znači da je u tim periodima na ukrajinskom ratištu dnevno ginulo više od 500 ruskih vojnika.

"Krajem 2024. i tokom 2025. godine vidimo da je u mnogim mjesecima broj poginulih premašivao 15.000 mjesečno, što je više nego što je, mislim, većina procjena pokazivala. To je 500 dnevno, više od 500 dnevno. Svakako šokantno", rekao je Kluge.

Analiza također pokazuje da rat nije jednako pogodio sve dijelove Rusije. Najveći teret snose siromašnije i udaljenije regije, iz kojih dolazi nesrazmjerno veliki broj poginulih vojnika.

U Burjatiji, Tuvi i Zabajkalskom kraju, trima regijama na istoku Rusije, smrtni slučajevi povezani s ratom činili su približno trećinu svih smrtnih slučajeva među muškarcima u dobi od 18 do 49 godina, u periodu od početka invazije do sredine 2024. godine.

Za poređenje, u Moskvi i Sankt Peterburgu taj udio iznosio je približno 10 posto.

Razmjere ruskih gubitaka posebno dolaze do izražaja u historijskom kontekstu. Prema procjenama navedenim u Guardianovom izvještaju, broj ruskih vojnika poginulih u Ukrajini više je od osam puta veći od ukupnog broja poginulih u svim sovjetskim i ruskim ratovima od završetka Drugog svjetskog rata do početka invazije 2022. godine.

Procijenjeni ruski gubici u Ukrajini premašuju i broj američkih vojnika poginulih tokom Drugog svjetskog rata.

Hoće li ogromni gubici utjecati na Putinovu odluku o završetku rata?

Uprkos ogromnom broju poginulih, malo je naznaka da bi takvi gubici mogli navesti ruskog predsjednika Vladimira Putina da odustane od svojih ratnih ciljeva.

Osoba upoznata s načinom razmišljanja ruskog predsjednika izjavila je za Guardian da bi razmjere gubitaka mogle dodatno učvrstiti Putinovu odlučnost.

"Putin razumije ove brojke i za njega bi sada prihvatanje bilo čega manjeg od svega što želi predstavljalo izdaju samog sebe i naroda", navela je ta osoba.

Objavljivanje podataka dolazi uoči nove runde mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine, koji su zakazani za utorak u Abu Dabiju, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država.

Bit će to prvi direktni mirovni pregovori dvije strane uz američko posredovanje u posljednjih devet mjeseci.

Dosadašnji pregovori nisu donijeli značajniji napredak, prvenstveno zbog zahtjeva Moskve da se ukrajinske snage povuku iz dijelova Donbasa koje još kontroliraju.

Ni Vladimir Putin ni ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski neće prisustvovati sastanku. Obje zemlje predstavljat će visoke delegacije, a očekuje se i učešće američkih izaslanika Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera.

Witkoff je na društvenoj mreži X najavio da će razgovori biti usmjereni na "poslijeratne sigurnosne aranžmane, deeskalaciju" i humanitarna pitanja.

Evropske vlade u međuvremenu izražavaju zabrinutost da bi se pregovori mogli proširiti i na šira pitanja evropske sigurnosti, uključujući ruske zahtjeve za smanjenje vojnog prisustva NATO-a u državama koje graniče s Rusijom.

Francuski ministar vanjskih poslova najavio je učešće Pariza u pregovorima, ali je Kremlj naknadno negirao da će Francuska imati svoje predstavnike.