Međunarodna zajednica traži rješenje za procesuiranje odgovornih za pokretanje rata u Ukrajini, ali i onih koji su počinili ratne zločine u ovoj zemlji, na stolu se nalazi nekoliko mogućih opcija. Ad-hoc tribunal koji bi bio formiran kroz UN, poseban ukrajinski sud, posebno vijeće Međunarodnog krivičnog suda ili neko drugo rješenje su ideje o kojima raspravljaju međunarodni pravni i politički eksperti. O ovome i tome koliko je izgledan ovaj sud, kada bi se Putin, Lavrov, Gerassimov i drugi mogli naći u sudnici u intervjuu za N1 govori prof. Oona A. Hathaway, profesorica međunarodnog prava na Yale Univerzitetu.

N1: Rekao sam da postoji namjera da se formira novi sud, ali ovaj če slučaj biti jako težak jer kao što ste naveli u svom nedavnom tekstu za vanjske poslove postoji sukob između različitih institucija, različitih nadležnosti, ali i različiti načini kako se to procesuira. Dakle, šta je ovdje ključni i osnovni problem kada je u pitanju formiranje tribunala za Ukrajinu?

Hathaway: Vrijedi da se malo povučemo i primijetimo da upravo sada postoji sud nadležan za neke od zločina počinjenih tokom rata. Dakle, međunarodni krivični sud, osnovan 2002. godine, ima nadležnost nad mnogim zločinima počinjenim u Ukrajini. Odnosno, ima nadležnost za ratne zločine, za zločine protiv čovječnosti i za genocid, jer je Ukrajina pristala na nadležnost suda još 2014. Ali postoji jedan zločin za koji nema nadležnost, a to je zločin agresije.

Dakle, to je prije svega zločin vođenja pravnog rata. A međunarodni krivični sud ne može suditi tom zločinu, iako je to u okviru statuta koji stvara sud. Ipak, zbog njihove ograničenije nadležnosti nad zločinom agresije iz raznih razloga, rado ću to dodatno objasniti ako ste zainteresovani, ali sud ne može suditi za zločin agresije. Dakle, sada se govori o stvaranju drugog suda, i taj sud bi sudio za zločin agresije. To je prije svega zločin vođenja rata.

N1: Znamo da kada je osnovan Sud za bivšu Jugoslaviju 93. godine da je VS UN dalo dozvolu za osnivanje i niko od stalnih članica nije bio protiv. Međutim, sada bismo imali jednu od onih koja je imala pravo veta. Neki kažu kako bi se to moglo uraditi preko Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Da li je to moguće? Ako ne, koji je način da se to uradi? Da li je to radi preko Evrope ili preko neke druge multinacionalne institucije?

Hathaway: Da, dakle potpuno ste u pravu da je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju uspostavljen preko Vijeća sigurnosti i to ovdje nije opcija jer je jasno da će Rusija staviti veto na svaki pokušaj stvaranja suda. Dakle, koja je alternativa? Ono što sam ja podržala, a što je podržao i jedan broj stručnjaka, jeste ideja o stvaranju suda. No, umjesto da Vijeće sigurnosti glasa za njegovo stvaranje, to bi bila Generalna skupština.

Generalna skupština nema iste ovlasti kao Vijeće sigurnosti, ali ono što bi mogla učiniti je da preporuči stvaranje suda. A onda bi ta preporuka dovela do toga da generalni sekretar pregovara o sporazumu sa Ukrajinom. Ovo funkcioniše samo ako Ukrajina pristane, i funkcioniše samo ako je Ukrajina voljna da uđe u ovaj sporazum, kako bi se stvorio ovaj specijalni sud. To bi bio mehanizam. Sada, to zahtijeva da imate većinu glasova u Generalnoj skupštini. Dakle, jedno je pitanje da li imate političku podršku? Da li imate dovoljno zemalja u svijetu koje su spremne da podrže stvaranje ovog suda? Neki to dovode u pitanje.

Postoji dobar razlog da se misli da će možda biti dovoljno glasova, jer su u Generalnoj skupštini bile dvije velike rezolucije koje osuđuju invaziju, obje su dobile više od 140 glasova, što je znatno više od većine glasova Generalne skupštine. A bilo je samo pet glasova protiv, uključujući Rusiju, oko 30 do 40 uzdržanih, u zavisnosti od toga koji glas gledate. Dakle, ako se te brojke održe, onda bi bilo jasno moguće da se to stvori. Ali stvaranje suda i sama osuda agresije i aneksija su dvije različite stvari. Dakle, na to će se svesti. Onda postavljate pitanje pa, ako ne preko Generalne skupštine, šta onda? I postoji veliki broj debata o tom pitanju. Neki govore o tome da se ovo uspostavi preko evropske institucije. Neki govore o stvaranju specijalnog suda unutar ukrajinskog sistema.

Mišljenja sam, sve su to druge, ako ne i treće ili četvrte najbolje opcije. Zato što je loša strana toga, prije svega, nije jasno da li bi ti tribunali nužno mogli krenuti na Putina i Lavrova, jer postoji nešto što se zove lični imunitet koji se primjenjuje na određenim sudovima. A drugi razlog je da je ovo zaista napad na cijelu međunarodnu zajednicu. Ovo je zaista napad na temeljni princip međunarodnog pravnog poretka. I reći da će ovo biti samo evropski sud, ovo će biti samo ukrajinski sud, nema istu moć, istu poruku, nema isti uticaj kao imati svijet preko Generalne skupštine u stvaranju suda. I zato mislim da je toliko važno da se to uradi kroz Ujedinjene nacije, za razliku od jedne od ovih drugih opcija.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad