Prema navodima ukrajinskih zvaničnika, više od 6.500 ruskog vojnog osoblja je pokušalo je da se preda putem telefonske linije "Želim da živim" (I want to live), a pozivni centar je nedavno premješten na tajnu lokaciju kako bi se izbjeglo uplitanje Moskve, javlja Guardian.

Vitalij Matvijenko, glasnogovornik odjela za ratne zarobljenike, rekao je da je za one koji su stupili u kontakt preko ove službe potvrđeno da služe u ruskim snagama koristeći njihove lične podatke.

Ukrajinski zvaničnici tvrde da je između 15. septembra, kada je otvorena telefonska linija, i 20. januara, 6.543 rusa kontaktiralo ukrajinsku vladu kako bi se predali, i to često sa prve linije fronta.

Telefonska linija u kojoj radi 10 operatera, uspostavljena je nakon što je Vladimir Putin najavio mobilizaciju 300.000 civila sa prethodnim vojnim iskustvom da se pridruže ruskim ratnim naporima.

Matvienko je odbio komentirati broj izvršenih predaja, ali je uslugu, koja je dostupna 24 sata dnevno, opisao kao “potpuno uspješnu”, sa između 50 i 100 poziva i poruka na Telegram kanal usluge. Pozivni centar je prije mjesec dana premješten iz ureda odjela u Kijevu na tajnu lokaciju zbog straha da bi mogao biti meta ruskih napada, rekao je on.

Proces predaje

Kako navodi Guardian, samo u decembru je dva miliona ljudi posjetilo web stranicu “Želim da živim”, a 1,6 miliona posjeta je registrovano iz Rusije.

Onima koji su se predali nudi se mogućnost da budu dio razmjene zatvorenika dogovorenih između ruske i ukrajinske vlade ili da ostanu u pritvoru s mogućnošću da kasnije ostanu u Ukrajini ili emigriraju.

Ruska vlada je oslobodila ukupno 1.646 ukrajinskih vojnika u sklopu takvih razmjena, rekao je Matvienko. On je objasnio da postoje dvije faze do predaje.

“Prva faza je da ruski vojnici koji su mobilisani, djelimično mobilisani, koji još nisu mobilisani, zovu na ovu dežurnu liniju i kažu: “Ja ću se predati”. Nakon toga su dužni da ostavi svoje lične podatke. Nakon što vojnik stigne na teritoriju Ukrajine, dužan je da ponovo nazove i kaže “predaću se”, a ukrajinski operateri mu pomažu da dođe do sigurnog mjesta gdje se susreće s ukrajinskim specijalcima”, rekao je on.

Interes zavisi od situacije na bojnom polju

On je rekao da nivo interesovanja za službu zavisi od razvoja događaja na bojnom polju.

“Prilikom oslobađanja Hersona, imali smo pozive od Rusa i rekli su nam: ‘Samo spasite naše duše jer smo zaglavili negdje u blatu, bataljon nam je totalno srušen, ostalo nam je 10 vojnika, izvucite nas iz ovoga“, rekao je Matvienko.

Oksana, 25, jedna od voditeljica ovog centra, rekla je da je svaki poziv drugačiji, ali da joj svi daju nadu da ruski ratni napori slabe.

“Neki ljudi zovu i kažu: “Ja sam negdje u vojsci. Želim da se predam“, drugi kažu: “Bojim se da će me mobilizirati u Rusiji, šta da radim?”. A neki od njih mi kažu: “Ja sam na teritoriji ili u Ukrajini, hoću da se predam”. Boje se i ne znaju šta da rade”, ispričala je ona.

Novinara Guardiana navode da nisu mogli nezavisno potvrditi tvrdnje ukrajinskog odjela za ratne zarobljenike.