Hoće li Netanyahuova vlada preživjeti primirje?

Sporazum je hvaljen širom svijeta, slavljen u Gazi, a većina Izraelaca ga podržava. Međutim, on prijeti da sruši Netanyahuovu vladu, koja se održava zahvaljujući beskonačnom ratu u Gazi i obećanju “potpune pobjede”.
Dan nakon što je izraelski kabinet odobrio dogovor, Itamar Ben-Gvir, ministar nacionalne sigurnosti i vođa krajnje desničarske stranke Otzma Yehudit, podnio je ostavku. Šest mjesta u Knesetu koje kontrolira njegova stranka smanjilo je većinu koalicije u parlamentu od 120 članova na samo 61 ili možda 62. Drugi krajnje desničarski lider, ministar finansija Bezalel Smotrich, bio je oprezniji: izjavio je da će ostati u vladi, ali samo ako Izrael nastavi napad na Gazu nakon prvih šest sedmica trofaznog dogovora. Ako Smotrich na kraju napusti vladu sa svojih sedam mjesta u Knesetu, koalicija će izgubiti većinu.

Kako piše Foreign Policy, da je riječ samo o unutrašnjoj političkoj kalkulaciji, Netanyahu vjerovatno nikada ne bi pristao na primirje. Tokom prošle godine, odbijao je prijedloge tadašnjeg predsjednika SAD-a Joea Bidena koji nisu bili bitno drugačiji od ovog na koji je nedavno pristao. Netanyahu je to činio iz straha da bi sporazum izazvao odlazak Smotricha i Ben-Gvira.

Razlika ovoga puta je Trump, koji je sada na sceni i ostat će tu naredne četiri godine. Netanyahu se boji zamjeriti Trumpu, koji je poznat po svojoj osvetoljubivosti. Podjednako važno, želi američkog predsjednika uz sebe za svoju veću agendu – sukob s Iranom zbog njegovih nuklearnih ambicija i historijski korak prema uspostavljanju diplomatskih odnosa sa Saudijskom Arabijom.

Pitanje je hoće li se unutrašnje političke kalkulacije ponovo vratiti u prvi plan i hoće li Netanyahu odustati od obaveze primirja koje je dao Trumpu. Netanyahu je to već nagovijestio u rijetkim javnim izjavama o sporazumu, nazivajući prvu fazu “privremenim primirjem” i obećavajući da Izrael neće stati dok “svi ratni ciljevi ne budu postignuti”. Ti ciljevi uključuju eliminaciju Hamasa, što poštivanje primirja očigledno isključuje. Navodno je rekao Smotrichu da neće imati razloga podnijeti ostavku na kraju prve faze.

Nitko ne zna sigurno da li Netanyahu planira odustati od sporazuma; zapravo, možda ni sam premijer to ne zna. Kada je stjeran uza zid, kao što je bio u danima prije dogovora o primirju, Netanyahu tradicionalno kupuje vrijeme i govori svima ono što žele čuti, s malo obzira prema istini ili dosljednosti.

Između Trumpa i izraelske krajnje desnice

U analizi se navodi da je činjenica da se premijer našao između Trumpa i krajnje desnice uveliko njegova vlastita greška. Tokom cijelog rata uvjeravao je izraelsku javnost da će se boriti do “potpune pobjede”, što je, između ostalog, značilo eliminaciju Hamasa i spašavanje talaca vojnom silom, a ne dogovorom. Većina Izraelaca odavno je prestala vjerovati toj poruci, ali premijerova osnovna biračka baza na desnici i krajnjoj desnici vjerovala je.

Zašto je nastavak rata toliko važan za njih? Krajnja desnica dijeli Netanyahuov strah da će vlada biti pozvana na odgovornost nakon završetka rata kroz državnu komisiju za istragu neuspjeha koji su omogućili Hamasu da napadne Izrael 7. oktobra 2023. godine, ili kroz pozive na prijevremene izbore koje bi vjerovatno izgubila.

No, krajnja desnica ima i svoje posebne razloge. Mnogi Ben-Gvirovi pristalice uživaju u nasilju rata, osveti i pobjedi. Za široki segment krajnje desnice, rat je sredstvo za ostvarenje sna o poništavanju izraelskog povlačenja iz Gaze 2005. godine i ponovnom naseljavanju enklave.

Izraelci na desnici bili su uvjereni da će s Trumpom u Bijeloj kući Izrael moći ostvariti svoje želje – aneksiju Zapadne obale, obnovljeni napad na pravosudnu nezavisnost, napad na iranska nuklearna postrojenja i nastavak napada na Gazu. Sporazum o primirju je, barem zasad, stavio posljednju stavku na listi na čekanje, ostavljajući desnicu zbunjenom. Mnogi se drže nade da je riječ o nekoj vrsti trika koji će omogućiti Izraelu da obnovi ofanzivu na Gazu, ovaj put bez ikakvih ograničenja iz Bidenove ere.

Zapravo, mnogi iz Trumpovog kruga dali su desnici razlog za nadu. Tokom saslušanja za potvrdu, kandidat za ministra odbrane Pete Hegseth rekao je: “Podržavam da Izrael uništi i ubije svakog posljednjeg člana Hamasa”.

Savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz ponovio je to u nedavnom podcastu, ustvrdivši da “Hamas mora biti uništen do te mjere da se ne može obnoviti”.

No, to bi moglo biti samo javno pozivanje koje dolazi dok ključni akteri u novoj administraciji nastoje postaviti buduće političke smjernice. Signali koji dolaze od samog Trumpa i njegovog izaslanika za Bliski istok, Stevea Witkoffa, koji će nadgledati primirje, ukazuju na to da planiraju provesti sporazum o primirju.

Netanyahu bi, stoga, preuzeo ozbiljan rizik ako bi se prema Trumpu ponašao na isti način kao prema Bidenovoj administraciji, kada je sabotirao pregovore o primirju i prelazio Washingtonove crvene linije u pitanjima humanitarne pomoći. Hamas bi još mogao “spasiti” Netanyahua kršenjem uvjeta primirja ili zauzimanjem posebno čvrstog stava u drugoj fazi primirja, ali krivica bi morala pasti isključivo na Hamas, a to se možda neće dogoditi.

"Mart će biti zanimljiv mjesec"

Netanyahu bi trebao biti u mogućnosti zadržati vlast tokom šest sedmica prve faze primirja i možda nešto duže ako pregovori o drugoj fazi budu odugovlačili. Ben-Gvir je obećao da neće pomoći u rušenju vlade i da će, ako se Izrael vrati u rat nakon završetka prve faze, biti sretan ponovno pridružiti se vladi. Netanyahu nastoji zadržati ministarska mjesta svoje stranke otvorenima za tu mogućnost. Opozicija – koja se sastoji od nekoliko centrističkih i lijevih stranaka, kao i tri arapske frakcije, i slabo je vođena – vjerovatno neće iskoristiti Netanyahuove probleme. Do 2. marta ili nedugo nakon toga, koalicija bi mogla biti ponovno na okupu i voditi rat za koji su svi mislili da je završen.

Ili ne – ako Trumpova administracija insistira da Netanyahu ispoštuje primirje, Ben-Gvir će ostati izvan vlade, a Smotrich će mu se pridružiti.

U međuvremenu, Netanyahuova vlada ima problema sa osmišljavanjem zakona o regrutaciji ultraortodoksnih (haredi) za vojnu službu. Koalicioni partneri iz redova ultraortodoksnih zahtijevaju zakon koji bi zvanično oslobodio njihove sljedbenike, ali de facto izuzeće koje uživaju dugo se protivi velika većina javnosti, uključujući mnoge od ključnih vladinih pristaša.

Netanyahu se s ovim problemom bori mjesecima, ali sada je sveden na usku većinu od 62 mjesta, a vrijeme ističe: haredi stranke prijete da neće podržati budžet za 2025. godinu, a ako vlada ne osvoji podršku Kneseta za budžet do kraja marta, bit će raspuštena.

Netanyahuove političke vještine za preživljavanje su poznate, ali ovog puta je čvrsto pritisnut između Trumpa, krajnje desnice i haredima.

Kako na kraju navodi FP, "mart će biti zanimljiv mjesec".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje