"Hoćeš li zapaliti nešto za 5.000 eura?" Strane službe navodno sve češće vrbuju civile za operacije u Evropi

Kako je rekao za Politico, evropske vlasti se sve manje suočavaju s klasičnim profesionalnim agentima, a sve više s civilima koji su preko interneta vrbovani da za novac, uzbuđenje ili osjećaj „misije“ izvršavaju zadatke za strane države.

„Nije to kao da dobijete poruku: ‘Pozdrav iz Rusije’ ili ‘Pozdrav iz Irana’. Nekad je to jednostavno: ‘Da li želiš zapaliti nešto za 5.000 eura?’“, rekao je Ait Daoud.

Njegovo upozorenje dolazi u trenutku kada evropske sigurnosne službe sve češće govore o vandalizmu, špijunaži, sabotažama i kampanjama dezinformacija koje se pripisuju Kremlju, s ciljem slabljenja Evrope.

Iako ruske operacije u Evropi nisu novost - Holandija je još 2018. protjerala četiri ruska vojna obavještajca zbog pokušaja hakiranja Organizacije za zabranu hemijskog oružja (OPCW) - Ait Daoud upozorava da su se tempo i razmjeri takvih aktivnosti značajno povećali od početka rata u Ukrajini.

On predvodi novoformirani policijski tim zadužen za provođenje proširenog holandskog zakona protiv špijunaže, koji kriminalizira prosljeđivanje informacija ili predmeta stranim državama čak i kada se ne radi o državnim tajnama.

„Donedavno ste uglavnom viđali same obavještajne službe kako izvode takve akcije. Ono što sada vidimo jeste da se građani, za novac, zbog avanture ili iz nekog drugog razloga, stavljaju na raspolaganje za takve zadatke“, rekao je, opisujući taj model kao „kriminal kao uslugu“.

Iako se Rusija najčešće spominje kada je riječ o stranom miješanju u Evropi, evropske službe redovno upozoravaju i na prijetnje iz Kine i Irana. Kada je riječ o pritiscima na disidente i dijasporu u inostranstvu, lista uključenih država je još šira.

Ait Daoud upozorava da je borba protiv stranog miješanja složenija od borbe protiv terorizma, jer se obavještajne operacije odvijaju u „sivoj zoni između rata i mira“, velikim dijelom online. Telegram se sve češće spominje kao jedna od ključnih platformi za vrbovanje.

Kao ilustraciju šireg trenda, holandske vlasti su prošlog septembra uhapsile trojicu 17-godišnjaka zbog sumnje da su, po nalogu grupe povezane s ruskom državom, pokušavali mapirati internetski saobraćaj oko osjetljivih lokacija u Hagu, uključujući, prema holandskim medijima, ambasadu Kanade te urede Europola i Eurojusta.

Ipak, jedan od najvećih izazova ostaje dokazivanje da su osumnjičeni svjesno djelovali u korist strane države, što je ključni uslov za osudu po novom zakonu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad