Zagrepčanin Denis Šeler šest je godina ratovao u Ukrajini. Tamo je otišao kao dragovoljac, a vratio se prošle godine.

Na Facebooku zadnjih tjedana često komentira situaciju tamo. U jednoj ranijoj objavi objasnio je zašto smatra da neće doći do rata velikih razmjera.

“S obzirom na to da me u posljednje vrijeme ljudi često pitaju o situaciji u Ukrajini, potaknuti bombastičnim natpisima u medijima i procjenama raznih tzv. vojnih stratega i geopolitičara, odnosno zaključcima naših novinara – koji informacije većinom uzimaju iz raznih izvora, tj. također medija koji, kao i ovi naši, za cilj nemaju prenijeti stvarnu, neutralnu informaciju, nego objaviti što je više moguće senzacionalistički naslov – pokušat ću u kratkim crtama dati realnu informaciju o tome što se događa u Ukrajini (i oko nje) i o mogućem razvoju. Pa krenimo redom”, počinje Šeler svoju objavu na Facebooku.

U nastavku prenosimo njegovu objavu.

“100.000 vojnika na granici nije ništa novo, tamo je uvijek vojska”

Za početak, Šeler piše kako deseci tisuća ruskih vojnika uz granicu s Ukrajinom nisu ništa novo.

“1. Sva ta histerija zbog 100.000 ruskih vojnika oko ukrajinske granice, stacioniranih većinom na zapadu i jugozapadu Rostovske oblasti te dijelom jugozapadno od grada Voronježa, za većinu Ukrajinaca nije ništa novo. Dapače, čak ne stvaraju paniku zbog toga, prvenstveno jer se na tom dijelu, uz granicu Ukrajine i Rusije, još od 2014. godine konstantno nalaze ruske snage, koje se izmjenjuju u redovnim ciklusima rotacija i čiji broj se kreće oko 70.000.

2017. tamo je bila koncentrirana još veća sila, točnije oko 170.000 vojnika, oko 2000 borbenih letjelica, oko 2000 tenkova (od čega 800 tenkova T90 kao udarni ešalon), više stotina topničkog oružja itd.

Dakle, ništa novo.

2014. i 2015. godine upravo s tih područja vršeni su topnički i raketni napadi na postrojbe ukrajinske vojske i policije, od 2014. upravo preko kanala na tom području separatistima su dostavljani borbena tehnika, streljivo, oprema…

Dobrovoljci iz Rusije i drugih zemalja upravo su na poligonima u Rostovskoj i Krasnodarskoj oblasti prolazili obuku prije polaska na ratište na Donbasu na strani separatista”, piše Šeler na početku objave.

“Ruske postrojbe su s tih područja već pomagale separatistima”

Pa detaljno objašnjava.

“Ruske postrojbe (desantne postrojbe, tenkovske i mehanizirane postrojbe) koristile su ta područja za ulazak u Ukrajinu kako bi pomagale separatistima, odnosno odrađivale posao koji separatisti nisu bili u stanju (velike napadne operacije manevarskih oklopnih i mehaniziranih postrojbi), nakon kojih bi se jednostavno povukle nazad i ostavljale pozicije pobunjenicima, tj. separatistima.

Dakle, sljubljenost granice s područjem u Ukrajini na kojem se odvijaju ratni sukobi Rusija je maksimalno iskoristila.

Kao što bi učinila i svaka druga država pri ratnom stanju.

Uz to, RF je svakako, bez obzira na to što postoje tisuće dokaza o njenoj izravnoj umiješanosti u rat u Ukrajini, istu granicu koristila kako bi blizu nje izvela ono što bi napravila i svaka zemlja u slučaju da se u susjednoj zemlji, blizu njenih granica, vodi rat – pravdala je razmještanje tih snaga zaštitom svojih granica i svojih interesa, na što ima pravo s obzirom na to da je vojska unutar njenih granica.

To što je tu činjenicu iskoristila kao faktor za zastrašivanje, dostavu opreme, tehnike, boraca, logističku opskrbu pobunjenika, liječenje i rehabilitaciju ranjenih pobunjenika, druga je stvar. Po međunarodnim zakonima unutar svojih granica ima pravo držati svoju vojsku”, piše.

Opširnije na portalu Index.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad