prognoza za zimu 2026/2027
Snažan El Niño mogao bi promijeniti tok zime: Evo šta najnovije prognoze otkrivaju za Balkan

Najnovija dugoročna prognoza snježnih padavina za zimu 2026/2027. ne donosi naročito ohrabrujuće vijesti za ljubitelje snijega u Evropi. Prema podacima šest meteoroloških modela, veći dio kontinenta mogao bi imati manje snježnih padavina nego što je uobičajeno, a takav trend mogao bi zahvatiti i Balkan. Ipak, meteorolozi naglašavaju da to ne znači da snijega neće biti.
Portal Severe Weather Europe objavio je novu analizu vremenskih prilika za predstojeću zimu, zasnovanu na najnovijim podacima vodećih meteoroloških centara, uključujući Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).
Dok najnoviji proračuni pokazuju povećanje očekivane količine snijega u velikom dijelu Sjedinjenih Američkih Država, prognoze za Evropu donose drugačiju sliku. Na većem dijelu kontinenta očekuje se zima s manje snježnih padavina u odnosu na dugogodišnji prosjek.
Šta najnovija prognoza pokazuje za Evropu?
Prema analizi šest sezonskih meteoroloških modela, područja u kojima se očekuje manjak snijega obuhvataju gotovo cijelu zapadnu, centralnu, sjeverozapadnu i južnu Evropu.
Više snijega nego što je uobičajeno prognozira se uglavnom na krajnjem sjeveroistoku kontinenta i u pojedinim planinskim područjima na sjeveru.
Jedan od mogućih razloga za ovakvu raspodjelu snježnih padavina jeste preovladavajući utjecaj blažih zračnih masa, koje bi u velikom dijelu Evrope mogle održavati temperature nepovoljnim za dugotrajnije zadržavanje snježnog pokrivača.
Novembarsko ažuriranje ECMWF modela dodatno je smanjilo očekivane količine snijega u istočno-centralnoj, južno-centralnoj i jugoistočnoj Evropi, kao i u Velikoj Britaniji.
Najizraženije smanjenje u odnosu na prethodnu prognozu zabilježeno je duž zapadne obale Skandinavije.
Kakva zima očekuje Balkan?
Iako analiza portala Severe Weather Europe ne izdvaja BiH, kao ni Srbiju u posebnoj prognozi, podaci za jugoistočnu Evropu ukazuju na mogućnost da i Balkan tokom zime 2026/2027. dobije manje snijega nego što je uobičajeno.
To se posebno odnosi na novembarsko ažuriranje ECMWF modela, koje je smanjilo očekivane količine snježnih padavina u jugoistočnom dijelu kontinenta.
Za BiH i ostale zemlje Balkana to predstavlja signal da bi sezonske količine snijega mogle biti ispod dugogodišnjeg prosjeka. Međutim, na osnovu ovih podataka nije moguće pouzdano predvidjeti koliko će snijega pasti u pojedinim gradovima ili planinskim centrima.
Također, prognozirani manjak snijega ne znači nužno da će cijela zima biti topla, niti isključuje mogućnost pojedinačnih prodora hladnog zraka i obilnijih snježnih padavina.
Dugoročni meteorološki modeli prikazuju opće sezonske trendove, a ne precizne vremenske prilike za određeni dan ili lokaciju.
Januar bi mogao donijeti najviše snijega
Prema najnovijim proračunima, januar 2027. mogao bi biti mjesec s najvećom površinom Evrope na kojoj se očekuju snježne padavine iznad prosjeka.
Međutim, ni tada se ne predviđa značajnije povećanje količine snijega na većem dijelu kontinenta.
Područja s iznadprosječnim snježnim padavinama uglavnom su ograničena na krajnji sjeveroistok Evrope, pojedine dijelove krajnjeg jugoistoka i manji dio Alpa.
To znači da bi januar mogao donijeti nešto povoljnije uslove za snijeg u pojedinim evropskim regijama, ali trenutni modeli ne ukazuju na široko rasprostranjenu snježnu zimu.
Kako bi snažan El Niño mogao utjecati na evropsku zimu?
Jedan od najvažnijih faktora koji bi mogli utjecati na vremenske prilike tokom predstojeće zime jeste snažan El Niño, klimatski fenomen povezan s neuobičajeno visokim temperaturama površinskih voda u tropskom dijelu Tihog okeana.
Prema analizi koju prenosi Severe Weather Europe, temperaturna odstupanja u istočnom Pacifiku na velikom području premašuju sedam stepeni Celzijusa.
Na osnovu tih podataka, autori navode da je riječ o najjačem El Niñu u najmanje posljednjih 70 godina.
Analiza prethodnih snažnih El Niño događaja pokazuje da je tokom takvih zima veliki dio Evrope često imao manje snijega nego što je uobičajeno.
Jedan od razloga jeste jačanje blažeg zapadnog strujanja s Atlantika, koje donosi relativno topao zrak i otežava formiranje dugotrajnog snježnog pokrivača u nižim predjelima.
U takvim okolnostima planinska područja imaju povoljnije uslove za snježne padavine od nizijskih.
Ipak, autori analize naglašavaju da nijedna zima nije potpuno ista i da se iskustva iz prethodnih El Niño godina ne mogu jednostavno preslikati na predstojeću sezonu.
Manje snijega ne znači da ga neće biti
Jedna od najvažnijih napomena u najnovijoj prognozi odnosi se na razliku između snježnih padavina ispod prosjeka i potpunog izostanka snijega.
Čak i kada sezonski modeli predviđaju značajan manjak snijega, to ne znači da određeno područje neće imati snježne dane ili formiran snježni pokrivač.
Moguće je da tokom zime bude nekoliko izraženijih snježnih epizoda, a da ukupna količina padavina na kraju sezone ipak ostane ispod prosjeka.
Zbog toga najnoviju prognozu za Evropu, Balkan treba posmatrati kao pokazatelj mogućeg sezonskog trenda, a ne kao konačnu najavu blage zime bez snijega.
Prema trenutnim proračunima, veći dio Evrope ulazi u zimu s izgledima za manje snježnih padavina nego što je uobičajeno. Ipak, za precizniju procjenu vremenskih na Balkanu bit će potrebno pratiti naredna ažuriranja meteoroloških modela.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare