Saveznici zabrinuti: Kipar preuzima EU u trenutku spora s Turskom

Glavni razlog za zabrinutost jeste to što Kipar ima dugotrajne tenzije s Turskom i, u savezu s Grčkom, odbija otvoriti vrata bližoj vojnoj saradnji između EU-a i Ankare.

Prema riječima visokog zvaničnika jedne evropske vlade za Politico, u EU raste zabrinutost da bi Kipar mogao dopustiti da njegovo neprijateljstvo prema Turskoj utiče na evropske odbrambene prioritete. Kao problematična pitanja naveo je, između ostalog, kandidaturu Turske za učešće u zajedničkim nabavkama finansiranim kroz program Sigurnosne akcije za Evropu (SAFE), vrijedan 150 milijardi eura, kao i širu integraciju EU-a i NATO-a.

Ti ciljevi predstavljaju ogroman izazov za ostrvo od 1,3 miliona stanovnika, koje je podijeljeno na međunarodno priznatu državu s grčkom većinom i etnički turski entitet pod zaštitom turskih trupa, koji Ankara jedina priznaje kao nezavisnu državu.

Ipak, Kipar, koji je već bio na čelu EU-a 2012. godine, insistira da će nastojati popraviti odnose.

U intervjuu za Politico, kiparski predsjednik Nikos Christodoulides rekao je da je ključno da Turska pristane da dopusti Kipru ulazak u program Partnerstvo za mir, koji se smatra prvim korakom ka članstvu u NATO-u. Kipar bi zatim postepeno uklanjao prepreke bližoj saradnji između EU-a i Turske.

"Možemo zamisliti postepeni pristup, s koracima koje bi Turska poduzela kako bi Kipar ušao u Partnerstvo za mir, a paralelno i pozitivne korake u odnosima EU-a i Turske", rekao je Christodoulides.

Predsjedavanje u EU rotira se među državama članicama svakih šest mjeseci, a glavna uloga zemlje predsjedavajuće jeste da predsjeda sastancima ministara EU-a i zastupa stavove država članica u zakonodavnim pregovorima s Evropskom komisijom i Evropskim parlamentom.

Tokom svog mandata, Kipar će morati unaprijediti nekoliko odbrambenih dosjea, uključujući nacionalne planove za provedbu programa SAFE, koje mora odobriti Vijeće. Također će vjerovatno voditi pregovore s Evropskim parlamentom o nedavnom prijedlogu Komisije da se smanji birokratija za odbrambene kompanije.

"Nadam se da će ove obaveze jačanja naših odbrambenih kapaciteta ići naprijed bez obzira na to ko predsjedava", rekao je evropski komesar za odbranu Andrius Kubilius za Politico.

Iako su odvojene organizacije, EU i NATO imaju mnogo dodirnih tačaka: 23 zajedničke članice, sjedišta u istom gradu, Briselu, i sve više bližu saradnju.

Finska je 2019. bila posljednja evropska zemlja izvan NATO-a koja je predsjedavala Vijećem EU-a, godinama prije ruske invazije na Ukrajinu. Taj rat je odbranu pretvorio u glavni prioritet EU i doveo do ulaska Finske u NATO. Unija sada ima svog prvog komesara za odbranu i ulaže ogromne napore kako bi pomogla državama da povećaju izdvajanja za odbranu.

Kiparski zvaničnici kažu da razumiju značaj ovog pitanja. "Odbrana i sigurnost, kao i podrška Ukrajini, bit će među glavnim prioritetima kiparskog predsjedavanja", rekla je zamjenica ministrice za evropska pitanja Marilena Raouna.

Međutim, dugotrajno neprijateljstvo između Kipra i Turske moglo bi potkopati napore da se ojačaju odbrambene veze s Ankarom.

"Moramo pokazati jedinstvo", rekao je jedan NATO diplomata, dodajući da bi isključivanje Turske iz budućih odbrambenih planova EU "to ozbiljno potkopalo".

Razgovori o Turskoj

Složeni odnosi između Kipra i Turske bit će jedna od ključnih tema predsjedavanja.

Nikozija naglašava da je upravo Turska ta koja Kipru onemogućava ulazak u NATO.

"Činjenica da Kipar nije u NATO-u nije stvar izbora; da može, pridružio bi se savezu već sutra", rekla je Raouna.

Predsjedavanje dolazi u trenutku rasta pritiska da se produbi odbrambena saradnja s Turskom. Ta zemlja ima drugu najveću vojsku u NATO-u nakon SAD-a, snažnu odbrambenu industriju koja proizvodi oružje i komponente po NATO standardima, koje traže evropske države, a smatra se i mogućim učesnikom eventualne mirovne misije u Ukrajini.

Ali Kipar blokira neke od tih napora.

I Grčka i Kipar odbijaju dozvoliti Turskoj ulazak u Evropsku odbrambenu agenciju, međuvladino tijelo EU-a. Kao odgovor, Turska blokira NATO da dijeli povjerljive informacije s tom agencijom, uprkos nedavnim pozivima EDA-e na tješnju saradnju s NATO-om, uključujući razmjenu klasificiranih podataka.

"Općenito, svi bi imali koristi kada bi se taj sukob riješio", rekao je NATO diplomata. Kada bi se povjerljive informacije slobodno razmjenjivale između EU-a i NATO-a, "mogli biste voditi daleko dublje razgovore ako znate šta zna ona druga strana".

Iako je Turska kandidat za članstvo u EU-u, njeno učešće u SAFE aranžmanima također zahtijeva jednoglasnu podršku država članica - kao što je nedavno dogovoreno za Kanadu. No ni Grčka ni Kipar nisu skloni takvom ishodu.

"Kipar je država članica pod turskom okupacijom - okupacijom evropskog teritorija. Fondovi EU-a za odbranu ne mogu ići Turskoj bez ikakvog napretka", rekla je Raouna.

To ne ostavlja mnogo optimizma među turskim zvaničnicima u vezi s kiparskim predsjedavanjem.

"Šest mjeseci integracija u EU i NATO - posebno s Turskom - bit će blokirana", rekao je Selim Yenel, bivši turski ambasador pri EU-u i sadašnji predsjednik Global Relations Foruma, think tanka sa sjedištem u Istanbulu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad