Istraživanje lijekova za mršavljenje među favoritima za Nobelovu nagradu

Dobitnici šest Nobelovih nagrada – za medicinu, fiziku, hemiju, književnost, mir i ekonomiju – bit će objavljeni od 5. do 12. oktobra.

Nagrada za medicinu, koja se dodjeljuje u ponedjeljak, mogla bi pripasti istraživanjima koja su utrla put lijekovima za mršavljenje poput Ozempica i Mounjara, izjavili su za AFP stručnjaci koji prate dodjelu Nobelovih nagrada.

To bi moglo uključivati istraživanja mikrobioma, otkriće hormona leptina i grelina koji regulišu sitost i glad, kao i istraživanje hormona koji crijeva luče nakon jela i koji signalizira sitost – poznatog kao glukagonu sličan peptid 1 (GLP-1) – čije djelovanje oponašaju lijekovi poput Ozempica.

„Postoji velika vjerovatnoća da će Nobelova nagrada biti dodijeljena za neki od tih radova“, rekao je David Pendlebury, direktor analize istraživanja u kompaniji za analitiku podataka Clarivate, koja predviđa potencijalne dobitnike Nobelove nagrade na osnovu broja citata njihovih radova.

„GLP-1 bih stavio na vrh liste, upravo zbog njegovog ogromnog kliničkog utjecaja u cijelom svijetu“, izjavio je.

Mnogi naučnici dali su značajan doprinos tom području, ali troje se redovno spominje kao kandidati za Nobelovu nagradu: kanadski endokrinolog Daniel Drucker, danski ljekar Jens Juul Holst te američka hemičarka porijeklom iz Jugoslavije Svetlana Mojsov.

Nauka o koži ili imunologija?

Ako bi Nobelov odbor krenuo u drugom smjeru, istraživanje matičnih ćelija i načina na koji se koža regeneriše i zacjeljuje rane moglo bi dobiti priznanje, a američka ćelijska biologinja Elaine Fuchs i njena britanska kolegica Fiona Watt prepoznate su kao vodeće u tom području, prema Anniki Ostman, naučnoj reporterki švedske mreže SR.

Priznanje bi također moglo pripasti novoj tehnici snimanja nazvanoj optička koherentna tomografija.

Ova neinvazivna tehnika koristi reflektovanu svjetlost za stvaranje slika visoke rezolucije i presjeka bioloških tkiva, posebno mrežnice i optičkog živca, što ljekarima omogućava otkrivanje i praćenje bolesti.

Još jedno područje koje je možda privuklo pažnju odbora za medicinu jeste istraživanje adhezijskih receptora u imunološkom sistemu, koje je identificirao američki imunolog Timothy Springer.

Ti receptori su molekularni mehanizmi na imunološkim ćelijama koji im pomažu da se pričvrste za krvne sudove, uđu u tkiva i stignu do mjesta infekcije.

Ključni su za usmjeravanje imunološke odbrane tijela i predstavljaju mete u istraživanjima liječenja nekoliko upalnih i autoimunih bolesti.

Istraživanja raka dojke ili sekvenciranja DNK koja su pomogla u borbi protiv koronavirusa također bi mogla biti nagrađena.

Nakon nagrade za medicinu, u utorak će biti objavljena nagrada za fiziku, a u srijedu za hemiju.

Ime dobitnika nagrade za književnost bit će objavljeno u četvrtak, a neki stručnjaci sugerišu da bi Švedska akademija, nakon prošlogodišnje nagrade Mađaru Laszlu Krasznahorkaiju, mogla izabrati književnicu, moguće iz Latinske Amerike.

Argentinska književnica Samanta Schweblin (48) mogla bi biti jedan od takvih izbora, rekla je za AFP književna kritičarka Lina Kalmteg.

Među ostalim imenima koja se često spominju u nagađanjima o Nobelovoj nagradi su Jamaica Kincaid, kineska književnica Can Xue, Gerald Murnane i Alexis Wright iz Australije, Thomas Pynchon iz SAD-a i meksička književnica Cristina Rivera Garza.

Sve oči uprte u nagradu za mir

Možda se s najviše nestrpljenja očekuje nagrada koja se dodjeljuje u petak – Nobelova nagrada za mir, jedina koja se uručuje u Oslu.

Neki stručnjaci smatraju da bi odbor ove godine mogao izabrati dobitnika oko kojeg postoji širok konsenzus, nakon što je prošlogodišnja dobitnica, liderica venecuelanske opozicije Maria Corina Machado, izazvala kontroverze.

Američki predsjednik Donald Trump prošle je godine intenzivno lobirao za tu nagradu – Machado mu je na kraju uručila svoju Nobelovu medalju – a Odbor je svjestan da će on i ovoga puta pažljivo pratiti situaciju.

„Uvijek ima mnogo lobiranja, a na kraju možda i pokušaja vršenja pritiska na odbor“, rekao je sekretar Nobelovog odbora Kristian Berg Harpviken u intervjuu za AFP.

„Na to smo navikli.“

Među mogućim dobitnicima ove godine spominje se zajednička nagrada za organizaciju Save the Children i Mikolu Kulebu, ukrajinskog aktivistu za prava djece koji se zalaže za povratak ukrajinske djece nezakonito odvedene u Rusiju s okupiranih područja.

Ostali kandidati uključuju sudanske „Sobe za hitno djelovanje“ (ERR) – veliku mrežu volontera koji rizikuju živote pomažući ljudima suočenim s dvostrukom prijetnjom rata i gladi – te Odbor za zaštitu novinara (CPJ), nakon godine koja je za tu profesiju bila najsmrtonosnija u historiji.

Sezonu dodjele Nobelovih nagrada 12. oktobra zaključuje nagrada za ekonomiju.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad