Izrael zabranjuje pristup desetinama humanitarnih organizacija Gazi

Spisak grupa pogođenih zabranom uključuje neke od najpoznatijih svjetskih humanitarnih organizacija kao što su ActionAid, International Rescue Committee i Médecins Sans Frontières (MSF).

Ministarstvo za dijasporu objavilo je to u utorak dok traaju žestoke oluje koje su posljednjih dana uništile hiljade šatora u Gazi, pogoršavajući već akutnu humanitarnu krizu.

Ministri vanjskih poslova 10 zemalja izrazili su "ozbiljnu zabrinutost" zbog "ponovnog pogoršanja humanitarne situacije" na razorenoj teritoriji, rekavši da je situacija "katastrofalna".

"Kako se zima približava, civili u Gazi suočavaju se sa užasnim uslovima sa obilnim padavinama i padom temperatura", rekli su ministri Velike Britanije, Kanade, Danske, Finske, Francuske, Islanda, Japana, Norveške, Švedske i Švicarske u zajedničkom saopštenju koje je u utorak objavilo britansko Ministarstvo vanjskih poslova.

U saopštenju se dodaje da "1,3 miliona ljudi i dalje zahtijeva hitnu podršku u smještaju. Više od polovine zdravstvenih ustanova je samo djelimično funkcionalno i suočava se s nedostatkom osnovne medicinske opreme i potrepština. Potpuni kolaps sanitarne infrastrukture ostavio je 740.000 ljudi ranjivim na toksične poplave".

Ministri su pozvali UN i njegove partnere da nastave svoj rad u Gazi i da ukinu "nerazumna [izraelska] ograničenja na uvoz za koji se smatra da ima dvostruku upotrebu".

Izrael je blokirao ulazak stotina predmeta u Gazu, uz obrazloženje da bi ih Hamas mogao koristiti za obnovu tunela ili u vojne svrhe. Predmeti uključuju neku vitalno potrebnu medicinsku opremu i opremu za skloništa.

Ministri su također pozvali na otvaranje graničnih prijelaza kako bi se povećao protok humanitarne pomoći u Gazu, navodeći da su koridori za kretanje robe i dalje zatvoreni ili ozbiljno ograničeni za humanitarnu pomoć, uključujući Rafu, najveću ulaznu tačku koja vodi direktno u Egipat.

"Birokratski carinski procesi i opsežne provjere uzrokuju kašnjenja, dok se komercijalni teret slobodnije propušta", navodi se u saopštenju.

"Cilj od 4.200 kamiona sedmično, uključujući i dodjelu 250 kamiona UN-a dnevno, trebao bi biti donja granica, a ne gornja granica. Ove ciljeve treba podići kako bismo bili sigurni da vitalne zalihe stižu u potrebnoj velikoj mjeri", dodaje se.

Prema sporazumu od 20 tačaka koji je omogućio stupanje na snagu krhkog primirja u oktobru, Izrael je obavezan da dozvoli da se "puna pomoć" "odmah pošalje u Gazu".

Primirje je okončalo dvogodišnji nemilosrdni sukob, ali je daljnji napredak ka trajnom mirovnom sporazumu zastao, a Izrael je saopštio da se neće povući sa 53% teritorije Gaze koja je još uvijek pod njegovom kontrolom dok Hamas ne razoruža i ne vrati posmrtne ostatke posljednjeg taoca kojeg drži. Islamistička militantna organizacija do sada je odbila da se obaveže na potpuno razoružanje.

Donald Trump je u ponedjeljak izjavio da se nada da će "rekonstrukcija" uskoro početi na palestinskoj teritoriji , koju su izraelske ofanzive kao odgovor na napade Hamasa 7. oktobra 2023. godine sravnile s ruševinama, ali nije dao detalje.

Izraelski zvaničnici su rekli da su dali obilato upozorenje humanitarnim organizacijama o novim zahtjevima za registraciju i da oko 15% nevladinih organizacija koje rade u Gazi nije obnovilo svoje dozvole.

"Humanitarnim organizacijama koje ne ispunjavaju sigurnosne i transparentne zahtjeve bit će suspendirane licence", saopćilo je ministarstvo, dodajući da su one koje su "odbile dostaviti popis svojih palestinskih zaposlenika kako bi se isključile bilo kakve veze s terorizmom" dobile službeno obavještenje da će im licence biti oduzete od 1. januara.

Zvaničnici nevladinih organizacija su ranije izjavili da su novi zahtjevi u sukobu s evropskim zakonodavstvom o zaštiti podataka i da bi mogli ugroziti njihovo osoblje.

U svom saopštenju u utorak, izraelsko ministarstvo je navelo da je istraga utvrdila da su MSF zaposlili dvije osobe povezane s palestinskim militantnim grupama: navodnog snajperistu Hamasa i člana Palestinskog islamskog džihada.

Ljekari bez granica saopštili su da "nikada ne bi svjesno zaposlili ljude koji se bave vojnim aktivnostima".

U saopštenju ministarstva nije navedeno da li je organizaciji MSF oduzeta licenca.

"Što se tiče registracije, MSF nastavlja saradnju i razgovore s izraelskim vlastima", saopštila je ta nevladina organizacija. "Još nismo dobili odluku o ponovnoj registraciji".

Optužbe protiv organizacije MSF odražavaju one koje je Izrael iznio protiv UNRWA-e, glavne agencije UN-a koja radi s Palestincima u regiji.

Zakon usvojen u ponedjeljak u Izraelu prisiliće kompanije za električnu energiju i vodu, telekomunikacijske kompanije i banke da isključe UNRWA-u sa svih usluga. Prethodni zakoni su spriječili rad agencije u Izraelu i prekinuli sve kontakte s vladom.

Međunarodni sud pravde, najviši sud UN-a, oslobodio je UNRWU optužbi da nije bio nepristrasan.

Koordinacija vladinih aktivnosti na teritorijama (COGAT), izraelska agencija odgovorna za upravljanje Gazom i okupiranom Zapadnom obalom, saopštila je da organizacije čije će operacije u Gazi sada biti obustavljene nisu obezbijedile nikakvu pomoć toj teritoriji od primirja koje je stupilo na snagu u oktobru, te da su prethodno doprinijele samo sa oko 1% ukupnog obima pomoći.

"Shodno tome, sprovođenje vladine odluke neće rezultirati bilo kakvom budućom štetom za količinu humanitarne pomoći koja ulazi u Pojas Gaze", navodi se.

Druge velike organizacije čije dozvole nisu obnovljene uključuju Care International i odjele velikih dobrotvornih organizacija poput Oxfama i Caritasa, prema listi ministarstva. Sve one pomažu u pružanju raznih socijalnih usluga, uključujući distribuciju hrane, zdravstvenu zaštitu, usluge za osobe s invaliditetom, obrazovanje i mentalno zdravlje.

Ministarstvo je saopštilo da je grupama dat rok od 10 mjeseci da dostave tražene informacije, ali da "ipak nisu ispunile zahtjeve".

Bushra Khalidi, šefica Oxfamove politike na okupiranoj palestinskoj teritoriji, izjavila je za Reuters da će palestinsko osoblje i partneri nastaviti podržavati zajednice, ali je rekla da je prisiljavanje humanitarnih agencija da se oslanjaju na lokalno nabavljanje zaliha - budući da im neće biti dozvoljeno da unose robu izvana - dio šireg demontiranja sistema humanitarne pomoći.

Ministarstvo je saopštilo da je do kraja novembra podneseno otprilike 100 zahtjeva za registraciju i da je "samo 14 zahtjeva organizacija odbijeno".

"Ostali su odobreni ili su trenutno u fazi pregleda", dodaje se.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad