problem je državni aparat
Izraelski list: Zašto povećanje humanitarne pomoći više ne može riješiti problem gladi u Gazi

Dok izraelski premijer Benjamin Netanyahu i administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa nastavljaju hvaliti rad Humanitarne fondacije za Gazu (GHF), predstavljajući je kao uspješnu alternativu UN-ovim mehanizmima, brojni izvještaji sa terena, svjedočanstva ljekara i stanovnika Gaze, kao i upozorenja humanitarnih organizacija, otkrivaju ozbiljne propuste i alarmantno pogoršanje humanitarne situacije.
GHF je, prema vlastitim podacima, u prvih 56 dana rada distribuirala više od 85 miliona obroka. Međutim, prostom računicom dolazi se do poražavajućeg podatka, navodi se u Haaretzovoj analizi.
Ako u Gazi trenutno živi oko 2,1 milion ljudi, kojima su potrebna tri obroka dnevno, za 56 dana bilo bi potrebno osigurati minimalno 353 miliona obroka. Čak i da su svi stanovnici Gaze uspjeli ravnomjerno podijeliti pomoć, uz savršenu pripremu i iskorištenost namirnica, količina dostavljene hrane i dalje ne bi zadovoljila ni osnovne potrebe stanovništva.
U isto vrijeme, izvještaji o pogoršanju gladi u Gazi sve su učestaliji. Samo u posljednja 24 sata, prema podacima palestinskog Ministarstva zdravstva, od pothranjenosti i gladi preminulo je 15 osoba, uključujući četvoro djece. Ukupan broj žrtava ovih uzroka od početka rata sada iznosi 147, od čega 88 djece. Ogromna većina tih smrti zabilježena je u posljednjih nekoliko sedmica, dok humanitarna kriza dostiže vrhunac.
Na društvenim mrežama i u medijima sve više kruže fotografije i videozapisi izgladnjele djece s otečenim stomacima i kosturastim udovima; starijih osoba koje jedu lišće smokve kako bi preživjele; te očajnih roditelja koji nemaju čime nahraniti svoju djecu. Jedna majka iz Gaze, u izjavi za novinsku agenciju Quds, opisala je svakodnevnicu svoje porodice: "Nisam jela ništa već dva dana. Moje tijelo više ne proizvodi mlijeko, a moj sin plače dok ne zaspi. Hranimo ga vodom u kojoj kuhamo rižu... ali i on zna da to nije dovoljno”.

Sadržaj GHF paketa također izaziva zabrinutost; obično sadrže četiri kilograma brašna, tri kilograma tjestenine, teglu tahinija, četiri kilograma leće i slanutka, bocu ulja, kilogram soli i dva kilograma riže. Priprema tih namirnica zahtijeva kuhinje, plin, vodu i osnovne uslove za kuhanje, sve čega danas u Gazi gotovo da nema. Većina stanovništva je raseljena, bez pristupa pitkoj vodi i osnovnoj infrastrukturi, a pohrana hrane je gotovo nemoguća zbog čestih napada i neprekidnog bježanja.
Distribucija pomoći odvija se putem četiri centra koji su otvoreni samo oko 15 minuta dnevno, bez prethodne najave. Ova praksa izaziva haotične scene, hiljade ljudi, u očajničkom pokušaju da dođu do hrane, okupljaju se u neposrednoj blizini centara, često u područjima pod izraelskom vatrom. Više od 1.000 Palestinaca do sada je izgubilo život pokušavajući doći do hrane, bilo na putu do centara, u redovima, ili u njihovoj neposrednoj blizini.
Za razliku od UN-a i drugih međunarodnih organizacija koje koriste stotine punktova i unaprijed određene liste korisnika, GHF ne sprovodi nikakav redoslijed niti registraciju. Ljudi grabe pakete koje stignu i odmah bježe, a žene, djeca, starije i bolesne osobe često ostaju bez ičega. Pored toga, svjedoci tvrde da organizovane grupe mladih muškaraca dolaze do centara, otimaju najvrednije artikle, ulje, sir, konzerve, i potom ih prodaju po uvećanim cijenama interno raseljenim licima.
Najugroženije su bebe i bolesnici, nedostaje specijalizovane hrane za osobe s hroničnim bolestima, a bebi formula gotovo da ne postoji. Iako izraelski COGAT navodi da je u posljednja dva mjeseca u Gazu uvezeno 2.500 tona formule i hrane za djecu, humanitarne organizacije tvrde da veliki dio pošiljki ostaje blokiran kod graničnih prijelaza ili da su kamioni opljačkani na putu do skladišta.
Uprkos sve ozbiljnijoj humanitarnoj katastrofi, izraelske institucije i dalje ne pokazuju spremnost za promjenu pristupa. Na apel četiri organizacije za ljudska prava izraelskom Vrhovnom sudu da se omogući slobodan ulazak hrane u Gazu, državno tužilaštvo je već deset puta tražilo odgodu odgovora. Posljednji zahtjev za odgodom prihvaćen je 23. jula.
U međuvremenu, glad ubija. I dok GHF šalje trijumfalna saopćenja o brojkama i uspjesima, najranjiviji slojevi stanovništva Gaze i dalje svakodnevno umiru, ne zbog nedostatka hrane u svijetu, već zbog neuspjeha u njenoj ispravnoj i poštenoj distribuciji, zaključuje Haaretz.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare