Jedinica za borbu protiv dezinformacija EU ima pune ruke posla pred izbore za evropski parlament

Svijet 04. jun 202417:35 0 komentara
REUTERS/Carlo Allegri

Razotkrivanje i ispravljanje lažnih vijesti, provjera činjenica i borba protiv govora mržnje i dezinformacija prije evropskih izbora ove sedmice postala je posao sa punim radnim vremenom za stotine zaposlenih širom kontinenta, piše Guardian.

Lideri EU toliko su zabrinuti zbog stranog uplitanja u ove izbore, koji će se održati od četvrtka do nedjelje, da su upozorili timove koji se bave ovim pitanjem da budu spremni u slučaju ozbiljnog incidenta. Zvaničnici kažu da je količina dezinformacija dostigla “nivoe cunamija”. Međutim, kako navodi Guardian, čini se da su politički lideri oni koji to najsporije shvataju.

Kao da nas je mir uspavao. Kao da smo zaraženi ovim stranim uplitanjem. To je tihi ubica”, rekao je jedan visoki zvaničnik EU, misleći na Evropu nakon Drugog svjetskog rata.

Ne očekuje se da će prijetnja prestati kada se u nedjelju navečer zatvore birališta za evropske parlamentarne izbore u 27 zemalja. Od krizne jedinice za dezinformacije, koja je uspostavljena u aprilu kada je kampanja počela, zatraženo je da nastavi s radom sedmicama nakon izbora kako bi se bavila napadima na legitimnost rezultata.

Prije deset godina razgovarali smo o miješanju u izbore, ali Donald Trump nam je pokazao da je mnogo lakše, mnogo jeftinije samo preispitivati ​​stvari. Ne morate da manipulišete izbornim procesom”, rekao je jedan viši zvaničnik za Guardian.

“Cilj je potpkopati povjerenje”

Jedinica omogućava državama članicama da upozore ostatak EU na prijetnje koje vide na svom terenu. Također je preuzela stratešku ulogu, a visoki zvaničnici u EU kažu da cilj nije suočavanje sa svakim slučajem lažnih vijesti ili rasne mržnje, već ići za “onima koji drže okidač”.

To im je omogućilo da izgrade širu sliku za borbu protiv stranog uplitanja niskog nivoa, posebno iz Rusije. “Ono što pokušavaju da urade je da unište način života zapada. Njihov cilj je da potkopaju povjerenje u sve”, rekao je jedan zvaničnik.

Ako malo bolje razmislite, demokratija se zasniva na slobodnom i poštenom glasanju i pretpostavci da su građani informisani. Ako više ne možete vjerovati informacijama, nemate slobodan glas”, dodao je.

Visoki eksperti EU koji su se okupili da razgovaraju o tom pitanju ranije ove godine čuli su procjene da Rusija troši milijardu eura na dezinformacije.

Pomoćnica generalnog sekretara NATO-a Marie-Doha Besancenot rekla je prisutnim ministrima, komesarima i poslanicima da postoji “veoma akutna svijest” da je ovo “velika prijetnja”, toliko da su se saveznici složili da “hibridne operacije mogu dostići nivo oružanog napada”.

Krizna jedinica, koja sada radi već pet sedmica, predstavlja prvi pokušaj da se odgovori u realnom vremenu i pređe u borbu na internetu. Omogućava svakoj od 27 država članica da podijele najnovije obavještajne podatke o stranom uplitanju sa dvosedmičnim izvještajima u kojima se navode stotine incidenata.

Jedinica ima mnogo posla. Svakodnevno su kanali društvenih mreža preplavljeni lažnim ili izmješanim vijestima, od kojih su neke eksplicitno usmjerene na podrivanje Ukrajine, a druge negativno prikazuju zapadne vrijednosti.

Nakon više od dvije godine proučavanja dezinformacija, zvaničnici EU zaključili su da se one ne koriste da bi se pomoglo većem broju poslanika koji su naklonjeni Rusiji ili Kini da osvoje mjesta na predstojećim izborima, već da promoviraju antizapadni narativ.

Političari najsporije prepoznavanju dezinformacija

Nedavni sadržaji na koje je upozorila Evropska opservatorija za digitalne medije (Edmo) u Briselu uključivali su objave na društvenim mrežama u kojima se tvrdi da prikazuju mrtve francuske vojnike koji se iznose iz Ukrajine. Fotografija je zapravo vojnika ubijenih u Maliju 2019.

U Njemačkoj i Španiji se šire objave u kojima se ljudi pozivaju da na svoje glasačke listiće stave oznake kao što su znakovi procenta kao navodno valjan način “dvostrukog glasanja”. U stvari, ovim bi poništili glas.

Jedinica za vanjske službe EU, EUvsdisinfo, kaže da se dezinformacije koje podržava Rusija koriste “da bi se blatili lideri, podstaknulo nepovjerenje, preplavili društvene mreže lažima, okrenula javnost protiv Ukrajine i izbjegla poređenja koja su neugodna s Putinovom Rusijom“.

Jedan od primjera koji navodi Guardian je anonimni nalog na X, Radio Genoa, koji ima više od 735.000 pratilaca i izbacuje niz provokativnih videa milionskoj publici koji sugerira da su ljudi drugih rasa i muslimani opasnost za društvo. Istraga belgijskog TV kanala VRT pokazala je da je 84% video zapisa na nalogu bilo o migracijama, muslimanima ili ljudima drugih rasa. Snimci koji su tu objavljani dostigli su skoro 3 milijarde pregleda u godini do aprila 2024., a jedna objava koji dovodi u pitanje spašavanje ljudi na Mediteranu – koju je podijelio vlasnik X-a, Elon Musk – dobila je preko 70 miliona pregleda.

Diplomatska služba EU također je u stanju pripravnosti, podržavajući mrežu operacija provjere činjenica. Jedan od nedavnih slučajeva kojim se bavila ova mreža bio je lažni izvještaj u Grčkoj da je Njemačka dekriminalizirala seksualno zlostavljanje djece na internetu. U Slovačkoj su prokremljovski kanali širili lažne tvrdnje da je supruga čovjeka optuženog za pucanje na premijera Roberta Fica izbjeglica iz Ukrajine.

Zvaničnici vjeruju da su mlađi glasači, koji su odrasli uz društvene mreže, instinktivno upoznati s novom mrežom narativa, čak i onih koji uključuju sadržaj generiran umjetnom inteligencijom. Najsporiji u prepoznavanju toga su, kako kažu, politički lideri.

Jedan visoki dužnosnik rekao je da je nedavni skandal oko portala Glas Evrope, koji je Prag sankcionisao zbog optužbi da širi prokremljovsku propagandu, predstavljao “poziv na buđenje”.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!