Ženevske konvencije i protokoli izričito zabranjuju ratne napade na "instalacije koje sadrže opasne sile" kao što su brane zbog opasnosti za civile, a zabrana će vjerovatno doći u fokus nakon uništenja ogromne ukrajinske brane, navodi se u analizi agencije Reuters.
Ukrajina je optužila Rusiju da je digla u zrak branu Nova Kahovka na rijeci Dnjepar koja razdvaja ruske i ukrajinske snage na jugu Ukrajine, preplavila naseljeno područje ratne zone i natjerala stanovništvo na bijeg.
Međutim, portparol Kremlja Dmitrij Peskov tvrdi da je Ukrajina sabotirala branu kako bi odvratila pažnju od svoje posrnule kontraofanzive.
Ured glavnog državnog tužioca Ukrajine saopćio je u utorak da istražuje eksploziju na brani Nova Kahovka, koja se nalazi na teritoriji koju je okupirala Rusija, kao ratni zločin i mogući čin uništavanja okoliša ili “ekocida”.
Rusija je ranije pokrenula zimsku kampanju vazdušnih udara na ukrajinsku energetsku i komunalnu infrastrukturu, oštetivši do 50% energetske infrastrukture. Kijev je rekao da je to ratni zločin, dok je Moskva tvrdila da su mete legitimne.
Šta stoji u Ženevskim konvencijama?
Protokoli Ženevske konvencije nakon 1949. godine posebno pokrivaju napade na “instalacije koje sadrže opasne sile“, kao što su hidroelektrane. Takva postrojenja ne bi trebalo napadati čak i ako su legitimni vojni ciljevi, “ako takav napad može izazvati oslobađanje opasnih snaga i posljedične teške gubitke među civilnim stanovništvom“, navodi se u protokolima iz 1977. godine.
Kako navodi Reuters, brane se ne pominju u osnivačkom statutu Međunarodnog krivičnog suda iz 1998. godine. Ali statut kriminalizira “namjerno pokretanje napada znajući da će takav napad uzrokovati slučajne gubitke života ili ozljede civila ili štetu na civilnim objektima ili široko rasprostranjenu, dugotrajnu i ozbiljnu štetu prirodnom okolišu koja bi bila očito pretjerana u odnosu na predviđenu konkretnu i direktnu ukupnu vojnu prednost“.
U blogu za European Journal of International law je profesor međunarodnog prava Marko Milanović sa Univerziteta u Readingu naveo da bi uništavanje brane moglo predstavljati ratni zločin ili teži zločin protiv čovječnosti, ako ga je Rusija počinila “znajući za štetu koja može zadesiti civilno stanovništvo“.
Ženevske konvencije i dodatni protokoli koje su oblikovali međunarodni sudovi kažu da strane uključene u vojni sukob moraju da prave razliku između “civilnih objekata i vojnih ciljeva” i da su napadi na civilne objekte zabranjeni.
Ova zabrana je također navedena u Rimskom statutu MKS-a, koji je otvorio istragu o mogućim ratnim zločinima u Ukrajini ubrzo nakon ruske invazije u februaru 2022. godine, a istražuje napade na infrastrukturu.
Čini se da je zabrana jasna iako neka infrastruktura koju posjeduju i koriste civili također može biti vojni cilj. Vojni ciljevi se definišu kao “oni objekti koji po svojoj prirodi, lokaciji, namjeni ili upotrebi daju djelotvoran doprinos vojnoj akciji”, a čije uništavanje ili zauzimanje “nudi definitivnu vojnu prednost”.
Da li je energetska infrasturktura vojni ili civilni cilj?
Energetska infrastruktura se dugo smatrala validnim vojnim ciljem sve dok podržava aktivnosti neprijateljske vojske, čak i ako sistem podržava i civilno stanovništvo, piše stručnjak za vojno pravo Michael Schmitt na blogu Articles of War koji vodi Lieber Institute for Law & Warfare na Vojnoj akademiji Sjedinjenih Država West Point.
Milanović je rekao da brana “nije vojni cilj po svojoj prirodi, ali može biti takva po svojoj namjeni ili upotrebi”.
“Ovdje je pravo pitanje da li je brana davala ‘efikasan doprinos vojnoj akciji’”, navodi on na svom blogu.
Ali čak i ako bi se neki ciljevi mogli smatrati vojnim ciljevima, to nije kraj priče, kaže Katharine Fortin, vanredna profesorica međunarodnog prava na Univerzitetu Utrecht.
Vojska mora razmotriti da li su šteta i gubici koje su civili pretrpili u takvim napadima pretjerani u odnosu na konkretnu i direktnu vojnu prednost, rekla je ona.
Sličan argument iznosi i Milanović. On kaže da čak i kada bi se brana mogla posmatrati kao vojni cilj, napad bi se pravno mogao klasifikovati kao nesrazmjeran – na primjer, ako je slučajni gubitak života civila ili šteta na civilnim objektima prekomjeran kada se procjenjuje očekivana direktna vojna prednost.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!