Rat u Ukrajini je u svojoj trećoj godini a nema naznaka da bi se mogao postići mir. Dok ruski predsjednik Vladimir Putin nije pokazao interes da se okonča rat na bilo koji način osim ako to bude po njegovim uslovima, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski insistira na ponovnom uspostavljanju granica Ukrajine iz 1991. godine. Međutim, kako piše Economist, u Bijeloj kući niko ne vjeruje da bi Ukrajina mogla povratiti Krim vojnim putem - što implicira da će na kraju biti potrebni pregovori s Rusijom. Glavno pitanje za Ukrajinu je da li će biti primljena u NATO, a upravo zbog toga će ishod američkih izbora imati veliki uticaj na budućnost Ukrajine.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski posjetio je Ameriku u septembru kako bi govorio u Ujedinjenim nacijama i predstavio “plan pobjede” svojim američkim pokroviteljima. Ovo putovanje nije baš tako dobro prošlo.
Naime, Zelenski je razbjesnio republikance pojavljivanjem uz demokrate u fabrici municije i kritikovanjem Donalda Trampa. A zvaničnici administracije Joea Bidena bili su oduševljeni njegovim prijedlogom da se rat okonča.
Zelenski je imao naizgled pozitivne sastanke i sa Kamalom Harris i sa Donaldom Trumpom.
“Ishod njihove utrke će vjerovatno imati veliki uticaj na budućnost Ukrajine. Sve više se priča o završnici rata, uključujući i mučna pitanja o tome da li bi sljedeći američki predsjednik možda bio voljan pozvati Ukrajinu da se pridruži NATO-u. Ipak, nijedan kandidat nije ponudio jasnoću o strategiji ili predstavio kredibilan plan za promjenu dinamike na terenu”, piše Economist.
Ni jedna strana ne popušta
Economist navodi da je ta dinamika na terenu “sumorna”. Naime, Ukrajinske snage nisu postigle praktički nikakav napredak od ponovnog zauzimanja glavnog grada Hersonske oblasti 2022. Rusija je u međuvremenu ostvarivala spore ali znatne dobitke, no uz visoku cijenu. SAD procjenjuju da je više od pola miliona Rusa ubijeno ili ranjeno.
Izgledi za mir izgledaju daleko. Zelenski insistira da njegov cilj ostaje ponovno uspostavljanje granica Ukrajine iz 1991. godine – što bi uključivalo Krim, koji je u ruskim rukama više od decenije.
Strategija Vladimira Putina je da nadživi Zapad, a on nije pokazao interesovanje da okonča rat pod bilo čim drugim osim pod njegovim uslovima. Ipak, ni Rusi ni Ukrajinci nisu pokazali vojnu snagu da postignu rezultate koje traže.
Harris je uglavnom ponavljala retoriku Bidena o Ukrajini, rekavši da će stajati uz zemlju i tražiti nastavak vojne pomoći. Nije mnogo govorila o tome da li ili kako bi mogla odstupiti od Bidenove politike koja je bila ublažena njegovim strahom od eskalacije sukoba između NATO-a i Rusije.
Trump je bio nedosljedan i neodređen po ovom pitanju, obećavajući da će odmah prekinuti rat i pozivajući i Rusiju i Ukrajinu da sjednu za pregovarački sto.
Teški izbori bit će neizbježni nakon što sljedeći predsjednik preuzme dužnost. Amerika je Ukrajini pružila oko 174 milijarde dolara podrške, a posljednji put kroz paket pomoći od 61 milijardu dolara u aprilu. Pentagon može produžiti pakete pomoći, a Biden može nagovoriti Kongres da donese još odluka slanja pomoći između izbora i inauguracije njegovog nasljednika.
Ipak, odluka o tome da li će biti poslano još pomoći je na narednom američkom predsjendiku.
Republikanci, posebno u Predstavničkom domu, gdje su većina, postali su znatno hladniji prema Ukrajini. Ako demokrate ponovo osvoje Dom i predsjedništvo, pomoć Ukrajini će vjerovatno nastaviti teći, čak i ako se kontrola nad Senatom prebaci na republikance, što je prema procjenama Economista vjerovatno, prema modelu prognoze The Economist.
Međutim, potpuna republikanska kontrola u Washingtonu pokazala bi se težom za Zelenskog. Ako Trump bude izabran, još jedna neizvjesnost je da li će poslušati internacionaliste poput Mikea Pompea, bivšeg direktora i državnog sekretara CIA-e, ili ideološke izolacioniste poput J. D. Vancea, njegovog potpredsjedničkog kandidata.
Biće potrebni pregovori s Rusijom
“Niko u Bidenovoj Bijeloj kući ne vjeruje da bi Ukrajina mogla povratiti Krim vojnim putem. To implicira da će na kraju biti potrebni neki pregovori s Rusijom. Trumpovo obećanje da će brzo okončati rat je nevjerovatno. Ipak, postoji širok koncenzus da bi razgovori mogli biti potrebni što prije i da bi opkoljeno stanovništvo Ukrajine moglo biti otvoreno za određene kompromise”, piše Economist.
U tom smislu navodi rezultate anketa koji pokazuju “da bi više od polovine zemlje prihvatilo gubitak Donbasa i Krima u zamjenu za povratak suvereniteta nad okupiranim dijelovima Zaporožja i Hersona”.
“Oko 38% Ukrajinaca kaže da bi bili spremni da prihvate sadašnje teritorijalne granice ako bi zemlja bila primljena u Evropsku uniju i dobila sredstva za obnovu. Ta brojka raste na 47% ako Ukrajina bude dobrodošla u NATO – što je možda najosetljivije pitanje za sledećeg predsednika”, navodi Economist.
U zajedničkoj izjavi su 32 članice NATO-a rekle su u julu da je Ukrajina na “nepovratnom” putu ka pridruživanju alijansi. Biden je do sada bio skeptičan u pogledu ponude formalnog poziva za članstvo, što Kijev očajnički traži. To bi dovelo do niza problema, s obzirom da je zemlja trenutno u ratu. Međutim, kako navodi Economist, “kreativno razmišljanje o tome kako iskoristiti mogućnost članstva u NATO-u kao polugu protiv Putina i kao podršku oporavku Ukrajine moglo bi pomoći stabilizaciji sukoba i možda okončanju ili smanjenju njegovog intenzivnog nasilja”.
“Realnost je da Zelenski i njegovi saveznici u Evropi i Washingtonu tek treba da artikulišu realan plan kako da dobiju rat. Putinova Rusija je, s druge strane, slabija od Ukrajine i Zapada zajedno, ali se nada da će nadživjeti svoje neprijatelje. Zelenski je i dalje čvrsta figura ukrajinske otpornosti, ali njegova popularnost kod kuće opada. Može se samo nadati da će sljedeći američki predsjednik biti odan razvoju uvjerljive vizije uspjeha”, navodi Economist.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!