Slike razaranja u Ukrajini nakon ruske invazije divide do ključnog pitanja kako se može platiti rekonstrukcija zemlje. Međutim, sada je glavno pitanje kako će Ukrajina osigurati sredstva da izdrži godinu. Kako navodi Reuters, nakon što joj se u 2022. godini ekonomija smanjila za 30%, Ukrajini će do kraja godine trebati 38 milijardi dolara da samo pokrije svoj budžetski deficit.

“Ta sredstva su nam potrebna za kritične troškove: finansiranje plata i penzija, obrazovanja i medicinskih usluga. Za ekonomsku stabilnost i uspješnu borbu protiv neprijatelja, Ukrajini je potrebna veća pomoć”, rekao je premijer Denys Shmyhal na nedavnom sastanku vlade.

Povrh toga, Ukrajina je objavila će joj ove godine trebati 17 milijardi dolara za hitne energetske popravke i deminiranje, te obnovu određene kritične infrastrukture.

Očekuje se da će Evropska unija obezbijediti većinu sredstava, 18 milijardi dolara, za pokrivanje budžetskog deficita. Američka ministarka finansija Janet Yellen pozvala je jučer na povećanje finansijske podrške Ukrajini dok Sjedinjene Države spremaju dodatnih 10 milijardi dolara ekonomske pomoći.

Kijev mora da nađe način da pokrije preostale troškove, a vlada sada pokušava da osigura program zaduživanja od više milijardi dolara od Međunarodnog monetarnog fonda. Premijer Denys Shmyhal je rekao da se nada da će dogovoriti višegodišnji program od 15 milijardi dolara. Šefica MMF-a Kristalina Georgieva je također rekla u utorak da bi kredit Ukrajini mogao biti “velik”.

MMF je u decembru odobrio četveromjesečni program praćenja za Ukrajinu koji ima za cilj održavanje ekonomske stabilnosti i pomoć u promociji donatorskog finansiranja, što bi na kraju trebalo da otvori put ka “mogućem punopravnom programu koji podržava MMF”, navodi se u saopštenju.

Kako navodi Reuters, opseg programa MMF-a je pitanje oko kojeg se sada vodi debata jer postoji pretpostavka da se finansiranje MMF-a proširuje na zemlje koje imaju “institucionalne i političke kapacitete i posvećenost implementaciji” programa fondova, i generalno ne uključuje zemlje u ratu.

Ukrajina je u proteklih 12 mjeseci primila 36,4 milijarde dolara iz vanjskih izvora, od čega su skoro 60 posto bili povlašteni zajmovi, a ostatak grantovi, prema podacima Ministarstva finansija.

Washington je Kijevu obezbijedio skoro 13 milijardi dolara grantova u tom periodu, dok je Evropska unija dala nešto više od 11 milijardi dolara u kombinaciji grantova i zajmova. Treći je bio MMF, sa sjedištem u Washingtonu, koji je obezbijedio 2,7 milijardi dolara.

Privatni sektor

Osim pomoći na nacionalnom nivou, brojni multilateralni zajmodavci fokusirani na proširenje finansiranja privatnom sektoru također su pomogli u jačanju ukrajinskih firmi od početka godine.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbijedila je oko 1,7 milijardi eura Ukrajini za ulaganja u vitalnu infrastrukturu, energetsku i prehrambenu sigurnost i podršku privatnom sektoru 2022. godine. To podrazumijeva stotine miliona ukrajinskoj željezničkoj kompaniji Ukrzaliznytsia, operateru električne mreže Ukrenergo i gasnoj kompaniji Naftogas, kao i kompanijama iz privatnog sektora.

Iz EBRD-a su naveli da su izgledi takvi da će se do kraja 2023. godine ukupan popeti na 3 milijarde eura.

Privatna investiciona podružnica Svjetske banke, International Finance Corp (IFC), također je u decembru potpisala plan za paket podrške od 2 milijarde dolara, koji predviđa sufinansiranje drugih država. Nisu navedeni detalji o vladama koje su potencijalno uključene niti o vremenskom rasporedu za oslobađanje sredstava.

Lisa Kaestner, regionalna direktorica za Ukrajinu u IFC-u, rekla je da se traže projekti u sektoru transporta i komunikacija, kao i u agrobiznisu, jer Ukrajinci rade na oživljavanju poslovnih sektora poremećenih ratom.

“Razumijevanje rizika je zaista izazovno. Ali za mene je jedno od iznenađenja bilo kako je privatni sektor bio tako otporan”, rekla je ona za Reuters.

I IFC i EBRD su također među investitorima u fondu kojim upravlja privatni dionički kapital Horizon Capital, koji zauzvrat ulaže u tehnološke i izvozno orijentisane poslove u Ukrajini i Moldaviji. Fond je prikupio 125 miliona dolara na prvom zatvaranju u septembru, a uskoro planira da dostigne 200 miliona dolara.

Troškovi Ukrajine će od sada samo nastaviti rasti. Kijevska škola ekonomije prošlog mjeseca procijenila je da se ukupna šteta koju je rat nanio infrastrukturi zemlje popeo na 138 milijardi dolara.

Troškovi obnove bit će drastično veći. U septembru je Svjetska banka procijenila da bi obnova zemlje mogla koštati skoro 350 milijardi dolara. To je bilo prije velikih kampanja bombardovanja koje je Rusija pokrenula u oktobru, a stručnjaci predviđaju da će se ovaj broj višestruko povećati kada Svjetska banka objavi svoju ažuriranu procjenu u aprilu.

Arup Banerji, direktor Svjetske banke za Ukrajinu, rekao je da će ovoj državi biti potrebna stalna finansijska podrška u budućnosti.

“Ekonomski slaba Ukrajina je i vojno slaba. Ako dođe do hiperinflacije, ekonomija propada. Podrška Ukrajini sada je ključna za izbjegavanje razorne humanitarne krize i jačanje Ukrajine za ono što radi za ostatak svijeta”, rekao je on.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad