NATO bi trebao igrati veću ulogu u sigurnosti u Crnom moru i integrirati ukrajinsku zračnu i proturaketnu odbranu sa onima članica alijanse, izjavio je u četvrtak ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba, javlja Reuters.

Crno more i njegova ukrajinska obala bili su ključna poprišta rata od ruske invazije na Ukrajinu prošle godine.

“Crno more je ključno za postizanje mira u cijeloj Evropi i usmjerenosti na budućnost,” rekao je Kuleba, govoreći putem video linka na sigurnosnoj konferenciji za Crno more u rumunskoj prijestolnici Bukureštu.

“Nažalost, to je i prikaz kako se stvari brzo mogu pogoršati ako zanemarimo prijetnje. Vrijeme je da se Crno more pretvori u ono što je Baltičko more postalo, more NATO-a“, dodao je, kako prenosi Reuters.

Ove primjedbe su odbačene u Moskvi, gdje je portparol Kremlja Dmitrij Peskov na brifingu rekao: “Crno more nikada ne može biti more NATO-a”.

“Ovo je zajedničko more, to mora biti more saradnje, interakcije i sigurnosti za sve njene primorske države”, dodao je.

I Moskva i Kijev se oslanjaju na more za trgovinu, uključujući za snabdjevanje tržišta žitom kao dva najveća svjetska izvoznika. Ruska blokada prijetila je da će uzrokovati globalnu krizu hrane prošle godine sve dok Ujedinjeni narodi i Turska nisu posredovali u sporazumu da luke ostanu otvorene.

“Moramo zajedno da se pozabavimo zajedničkim ruskim problemom. Na primjer, podržavam ekspertsku ideju da se integrišu vazdušni i protivraketni odbrambeni sistemi Ukrajine sa onima NATO saveznika na Crnom i Baltičkom moru”, rekao je Kuleba.

Rumunski ministar vanjskih poslova Bogdan Aurescu rekao je da je snažno uporište NATO-a u Crnom moru u budućnosti “neophodno”.

“Rumunija će nastaviti da radi sa našim saveznicima iz NATO-a na razvijanju redovnog rotacionog prisustva u Crnom moru i odbrani slobode plovidbe,” rekao je on.

Ruska crnomorska flota nalazi se na Krimu, ukrajinskom poluostrvu koje je Moskva zauzela i anektirala 2014. godine, a zauzimanje ukrajinskih luka bio je glavni cilj Rusije.

Od početka invazije je Moskva zauzela cijelu obalu Azovskog mora ali je njeno napredovanje duž obale Crnog mora zaustavljeno oko 130 km istočno od glavne ukrajinske luke Odese.

Kijev nema uporedivu mornaricu, ali uticaj ruske superiornosti na moru je smanjen otkako je Ukrajina prije godinu dana potopila vodeću rusku krstaricu Moskva i ponovo zauzela Zmijsko ostrvo.

Na sjeveru Evrope, sigurnosna mapa oko Baltičkog mora je u posljednjih godinu dana ponovo iscrtana odlukom Finske i Švedske da se prijave za članstvo u NATO-u, čime će Rusija uskoro postati jedina obalna zemlja izvan zapadnog vojnog saveza.

Prijave Ukrajine i Gruzije za ulazak u NATO imale bi isti uticaj na Crno more, gdje su Bugarska, Rumunija i Turska već članice.

Kuleba je rekao da će predstojeći samit NATO-a u Vilniusu biti prilika da se krene naprijed prema dugo traženom članstvu Ukrajine u NATO-u, “kako bi se pokazalo da vrata nisu samo otvorena, već i da postoji jasan plan o tome kada i kako će Ukrajina ući u njih“.

Ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov rekao je da su Kijevu potrebne garancije koje bi onemogućile buduću rusku agresiju.

“Ne postoji alternativa za ulazak Ukrajine u NATO“, rekao je on.