Svjetska pažnja je od jučer usmjerena ka Tajvanu zbog posjete predsjednice Predstavničkog doma SAD-a Nancy Pelosi Tajvanu, zbog koje je Kina slala oštre i protestne poruke. Pelosi je otišla, ali prava opasnost od mogućeg vojnog obračuna tek sada postoji.

Kineska vojska je saopćila da će izvesti seriju vojnih vežbi. Objava u kineskim državnim medijima ponudila je koordinate za pet morskih područja koja okružuju Tajvan, od kojih se tri preklapaju sa oblastima za koje Tajvan kaže da su njegove teritorijalne vode.

“Navečer, 2. augusta, Istočna borbena komanda kineske narodnooslobodilačke vojske započela je seriju zajedničkih vojnih operacija oko ostrva Tajvan, kao i zajedničke zračne i pomorske vježbe u moru i zračnom prostoru severno, jugozapadno i jugoistočno od Tajvana“, navodi se u izvještaju kineske televizije.

🇹🇼🇨🇳The Information Department of the PLA's Eastern Zone Combat Command releases new footage of Chinese People's Liberation Army exercises near Taiwan. August 3, 2022. #Pelosi #Taiwan #China #Tensions pic.twitter.com/sERr2raL84

— MilitaryNews🇺🇦🇹🇼 (@MilitaryNWS) August 3, 2022

Narodnooslobodilačka armija Kine PLA je ranije saopćila da će vršiti vježbe konvencionalnim raketnim naoružanjem, a meta će biti postavljena istočno od Tajvana.

Vježbe bi pod pretpostavkom da napreduju, označile direktan izazov onome što Tajvan definiše kao svoju obalu. I udaraju u srce višedecenijskog neslaganja u kojem Kina polaže pravo na suverenitet nad Tajvanom, ostrvom kojim upravljaju sami, sa sopstvenom demokratskom vladom i vojskom, prenosi New York Times.

Mapa planiranih vojnih vježbi pokazuje da se one na nekim mjestima odvijaju u krugu od 16 kilometara od obale Tajvana. Dva regiona u kojima će kineska vojska gađati, koristeći rakete i artiljeriju, nalaze se unutar onoga što Tajvan smatra svojom morskom granicom. Ukupno, pet zona okružuju ostrvo i označavaju jasnu eskalaciju u odnosu na prethodne kineske vježbe.

U svom upozorenju, kineska vojska je pozvala sve čamce i avione da izbjegavaju oblasti koje je odredila za vojne vježbe. Za Tajvan i vojsku SAD-a, ključno pitanje će biti da li će poštovati naređenja ili testirati riješenost Kine da sprovode testove slanjem čamaca i aviona u te zone.

Pelosi napustila Tajvan

Agencije pišu da je Pelosi napustila Tajvan nakon što mu je obećala američku solidarnost i hvalila njegovu demokratiju, ostavivši iza sebe kineski bijes zbog posjete toj državi koju Peking smatra svojim teritorijem.

Kako se dalje navodi, Pelosi, čija je delegacija iznenada posjetila Tajvan kasno u utorak, nakon posjete Singapuru i Maleziji, nastavlja svoju azijsku turneju posjetama Južnoj Koreji i Japanu.

Njen avion je poletjeo iz tajvanske prijestolnice Taipeija oko 18:00 sati po lokalnom vremenu, javio je Reuters.

Pelosi je na Tajvan otišla uprkos savjetima Bijele kuće i Pentagona da to ne učini. To je prva posjeta nekog američkog zvaničnika na najvišem nivou Tajvanu u posljednjih 25 godina.

Američki kritičari ističu kako se ta posjeta dogodila u lošem trenutku jer je SAD zaokupljen krizom u Ukrajini, a svojim dolaskom 82-godišnja demokratkinja pomogla je kineskom čelniku Xiju Jinpingu koji, suočen s nizom kriza u zemlji, sada ima razlog za mobilizaciju pristaša iza pitanja Tajvana uoči 20. kongresa Komunističke partije u novembru.

Peking je nakon slijetanja Pelosi na otok kao odgovor najavio “ciljano djelovanje” svoje vojske te vojne vježbe u blizini Tajvana koje kreću u srijedu.

I Taipei i Peking stavili su svoje vojske u stanje visoke pripravnosti, a kineski šef diplomatije Wang Yi upozorio je da se američki političari “igraju vatrom” kad je riječ o statusu Tajvana te da “to neće izaći na dobro”.

Uz Kinu je stala Rusija koja je ocijenila da Peking ima pravo poduzeti “potrebne mjere za zaštitu svog suvereniteta”.

Brisel je ipak pozvao da se novonastale napetosti riješe dijalogom te da komunikacijski kanali s Kinom ostanu otvoreni kako bi se izbjegle bilo kakve pogrešne procjene, a Japan je izrazio zabrinutost najavom kineskih vojnih vježbi, uključujući i unutar ekskluzivne japanske ekonomske zone (EEZ).

Kina smatra Tajvan dijelom svoje teritorije i nikada nije odustala od upotrebe sile nastojeći ga staviti pod svoju kontrolu.

Tajvan, nekadašnju japansku koloniju, 1949. su preuzeli kineski nacionalisti Čang Kaj-šeka nakon poraza od Mao Ce Tungovih komunista u centralnoj Kini.

Od tada Tajvan ima nezavisnu vladu, no Peking se protivi bilo kakvom službenom kontaktu Taipeija i međunarodne zajednice, čega se u pravilu drži i SAD, iako vojno pomaže otočnoj državi te je, uz Japan, rekao da bi je branio u slučaju kineskog napada.

Tenzije između Pekinga s jedne, te Taipeija i zapadnih država s druge strane, redovno rastu zbog letova kineskih borbenih aviona blizu Tajvana, kao i prolaskom zapadnih ratnih brodova kroz Tajvanski tjesnac.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad