Međunarodno humanitarno pravo nalaže pravila kojih se zaraćene strane trebaju pridržavati, a jedno od glavnih je - "civili ne bi smjeli biti meta". Usred užasa napada Hamasa na Izrael i odgovora izraelske vojske u Gazi, bilo je poziva objema stranama da se pridržavaju Međunarodnog prava, piše Guardian. A, koji je okvir Međunarodnog prava koji bi trebao regulisati rat ili oružane sukobe?
“Civili ne bi trebali biti meta…”
Dozvoljene metode i sredstva ratovanja diktira Međunarodno humanitarno pravo, ili jus in bello, koje uključuje Ženevsku konvenciju iz 1949. i protokole iz 1977. godine.
Centralno načelo Međunarodnog humanitarnog prava, koje je primjenjivo na sve učesnike rata i sukoba, a ne samo na državne aktere, je da civili ne bi trebali biti meta. Osim toga, pravilo je da se napad ne smije izvesti ako se “očekuje da će izazvati slučajne gubitke života civila, ranjavanje civila, kao i štetu na civilnim objektima ili kombinaciju toga” što bi bilo pretjerano u odnosu na očekivanu vojnu dobit.
Postoje i mnoge druge odredbe, koje također zabranjuju uzimanje talaca, pretjerano uništavanje i prisvajanje imovine kao i napade na bolnice. U jednoj odredbi je navedeno da se mora omogućiti pristup humanitarne pomoći civilima kojima je to potrebno.
Samoodbrana
U Međunarodnom pravu, jus ad bellum se također odnosi na uslove pod kojima države mogu pribjeći ratu ili upotrebi oružane sile.
Samoodbrana, kako navodi Izrael u svom odgovoru, jedno je od opravdanja za rat, a prema članu 51. Povelje UN-a ovo pravo se koristi “ako dođe do oružanog napada”.
Međutim, ostvarivanje prava na samoodbranu i dalje je podložno Međunarodnom humanitarnom pravu. Drugim riječima, zakonito vršenje samoodbrane ne dozvoljava državi da pribjegne neograničenim sredstvima te nalaže da se patnja u oružanim sukobima svede na minimum, piše Guardian.
U utorak je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku, Josep Borrell, rekao: “Izrael ima pravo da se brani, ali to mora biti urađeno u skladu s Međunarodnim, humanitarnim pravom.”
Međunarodni zločini
Postoji i Međunarodno krivično pravo, koje spada u nadležnost Međunarodnog krivičnog suda (MKS) kao i domaćih sudova. MKS ima nadležnost nad pojedincima za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid i, u ograničenoj mjeri, zločin agresije (vođenje ilegalnog rata). MKS opisuje ratne zločine kao “teške povrede Ženevske konvencije”, kao i “druga ozbiljna kršenja zakona i običaja ratovanja koji se primjenjuju u međunarodnim oružanim sukobima”.
Zločini protiv čovječnosti uključuju ubistvo, istrebljenje i deportaciju ili prisilno premještanje stanovništva “kada su počinjeni kao dio široko rasprostranjenog ili sistematskog napada usmjerenog protiv bilo kojeg civilnog stanovništva, uz saznanje o napadu”.
A čini se da su ratni zločini i zločini protiv čovječnosti najvjerovatniji zločini koji će biti istraživani u kontekstu trenutnog sukoba Izraela i Palestine.
Obje strane su se također suočile s optužbama za genocid, iako je taj zločin teže krivično goniti, stavljajući van zakona “djela počinjena s namjerom da se u potpunosti ili djelimično uništi nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa”. Za razliku od ratnih zločina, zločini protiv čovječnosti i genocid ne moraju biti povezani s oružanim sukobom.
Izrael nije član Međunarodnog krivičnog suda, ali se Palestina pridružila 2015. godine, a zločini počinjeni na teritoriji Palestine, bez obzira da li ih počinili državljani Palestine ili neke druge države mogu potpasti u nadležnost MKS.
MKS je 2021. godine otvorio istragu o navodnim ratnim zločinima na palestinskim teritorijama koje su počinili i Izraelci i Palestinci, uključujući i istragu tokom rata u Gazi 2014. godine. Izrael se žestoko opirao istrazi.
Više informacija pratite na našem BLOGU.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!