Koliko je zemalja "predsjednik mira" bombardovao 2025. godine?

Govoreći novinarima tokom susreta s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom na Floridi, Trump je rekao da je došlo do "eksplozije u Venecueli", na lokaciji na kojoj se, prema tvrdnjama SAD-a, obično "utovaruju" čamci za koje Washington vjeruje da prevoze drogu.

"Došlo je do velike eksplozije u lučkom području gdje se čamci pune drogom", rekao je Trump. "Oni pune čamce drogom, pa smo pogodili sve čamce, a sada smo pogodili i samu lokaciju. To je operativno područje. Tu se sve provodi. I toga više nema".

Trump nije iznio dodatne detalje o napadima.

Iako se predstavlja kao "predsjednik mira" koji, kako tvrdi, zaslužuje Nobelovu nagradu za mir i koji je rekao da je ove godine okončao osam ratova širom svijeta, napad na Venecuelu tek je posljednji u nizu vojnih udara Trumpove administracije širom svijeta od preuzimanja vlasti u januaru.

Organizacija Armed Conflict Location & Event Data (ACLED), nestranački monitor sukoba, saopćila je za Al Jazeeru da su SAD od 20. januara 2025, kada je Trump stupio na dužnost, izvele - ili bile partner u - ukupno 622 bombardovanja u inostranstvu, koristeći dronove ili avione.

Ti napadi su u suprotnosti s Trumpovim obećanjem biračima da će okončati američko učešće u stranim sukobima.

SAD su tokom 2025. godine izvele vojne napade protiv ukupno sedam zemalja.

Venecuela i Karipsko more

Ove sedmice SAD su potvrdile jedan napad na pristanište na teritoriji Venecuele, u sklopu eskalirajućeg rata Trumpove administracije protiv čamaca za koje tvrdi da krijumčare drogu iz Venezuele u SAD.

Nisu objavljeni detalji o tačnoj lokaciji napada.

To je uslijedilo nakon što je američka mornarica početkom decembra zaplijenila dva naftna tankera kod obale Venecuele, u očiglednom pokušaju gušenja glavne ekonomske žile kucavice predsjednika Nicolása Madura. Washington tvrdi da su ti brodovi dio "flote iz sjene" koja krijumčari naftu pod sankcijama.

Od augusta SAD su gomilale najveće vojno prisustvo u Karipskom moru u posljednjih nekoliko decenija, izazivajući zabrinutost među regionalnim vladama. Trumpova administracija tvrdi da je to opravdano jer krijumčarenje droge u SAD predstavlja nacionalnu vanrednu situaciju, ali brojni izvještaji pokazuju da Venecuela nije glavni izvor droge koja se krijumčari preko granica.

Od 2. septembra SAD su počele napadati male čamce u Karipskom moru za koje tvrde da se bave krijumčarenjem droge. Vjeruje se da je od tada pogođeno više od 30 plovila. Trumpova administracija navodi da su čamci u vlasništvu venecuelanskih "terorističkih" organizacija, uključujući grupu Tren de Aragua i kolumbijsku Nacionalnu oslobodilačku vojsku (ELN), ali za to nije ponudila dokaze.

Najmanje 95 ljudi ubijeno je u napadima na čamce, objavio je Human Rights Watch 16. decembra, optužujući Washington za "vansudska ubistva".

Početkom decembra američki zakonodavci iz redova i republikanaca i demokrata pozvali su Pentagon da objavi kompletan snimak prvog napada 2. septembra, koji je postao još kontroverzniji nakon otkrića da je plovilo bilo meta tzv. "dvostrukog udara" - dvojica preživjelih iz prvog napada, koji su se držali za olupine u vodi, ubijeni su u naknadnom napadu.

Ministar odbrane Pete Hegseth rekao je da snimak neće biti objavljen.

Caracas optužuje SAD da optužbe o krijumčarenju droge koristi kao paravan za pokušaj promjene vlasti u Venecueli. Trump je, s druge strane, Venecuelu nazvao "narko-državom" i rekao da su dani predsjednika Madura "odbrojani".

Nigerija

Na Božić su SAD izvele prvi u nizu, kako je Trump rekao, "moćnih i smrtonosnih" napada na grupe za koje Washington tvrdi da su povezane s ISIL-om u saveznoj državi Sokoto na sjeverozapadu Nigerije.

Napadi su uslijedili nakon višesedmičnog diplomatskog pritiska na nigerijsku vladu, koju su Trump i vodeći konzervativni republikanci, uključujući senatora Teda Cruza, optužili da omogućava "genocid nad kršćanima" u zemlji čije je stanovništvo gotovo podjednako podijeljeno između kršćana i muslimana.

Nigerija je pogođena nasiljem oružanih grupa povezanih s Al-Kaidom ili ISIL-om, koje djeluju u pretežno muslimanskim sjeveroistočnim i sjeverozapadnim regijama. Abuja negira optužbe o genocidu i tvrdi da su nasiljem pogođene i muslimanske i kršćanske zajednice.

Navodni napadi na kršćanske farmere dešavali su se u potpuno drugom dijelu zemlje. Senator Cruz je u oktobru 2025. prvi put optužio nigerijsku vladu da omogućava "masakr" nad kršćanima, pozivajući se na rast nasilja u centralnoj regiji poznatoj kao Srednji pojas, koja nije povezana s nasiljem na sjeveru.

Iako su ova dva pitanja odvojena, Abuja je, pod pritiskom, pristala na američku vojnu operaciju na sjeveru zemlje 25. decembra.

Detalji o tom napadu i dalje izlaze na vidjelo. Američka Afrička komanda saopćila je da je "više ISIS terorista ubijeno u kampovima ISIS-a", dok je Ministarstvo vanjskih poslova Nigerije napad ocijenilo kao "uspješan".

Čini se da je meta bila nova grupa "Lakurawa", koju, prema analitičarima, čine naoružani borci iz Malija i Nigera, moguće povezani s ISIL-om ili Al-Kaidom.

Grupa djeluje u šumskim područjima između saveznih država Sokoto i Kebbi. Najmanje jedna američka raketa, ili njen dio, pogodila je grad Jabo u Sokotu. Nigerijska vojska je kasnije potvrdila napade na skrovišta oružanih grupa u šumi Buani, ali nije objavila broj žrtava.

SAD i Nigerija imaju dugu historiju sigurnosne saradnje kroz obuku i razmjenu obavještajnih podataka, ali božićni napadi označili su prvo poznato direktno američko vojno djelovanje u toj zapadnoafričkoj zemlji.

Analitičari smatraju da je tajming bio usmjeren na udovoljavanje Trumpovim kršćanskim biračima, dok Washington pojačava narativ o "spašavanju" nigerijskih kršćana, iako vlasti u Nigeriji insistiraju da napadi nisu vjerski motivirani.

Trump je rekao da će uslijediti novi napadi.

Somalija

SAD već dugo obučavaju somalijske snage i izvode zračne napade protiv oružanih grupa, uključujući al-Shabab, povezan s Al-Kaidom, koji je izveo brojne napade u Somaliji i susjednoj Keniji, kao i ogranak ISIL-a poznat kao ISIS-Somalija.

Al-Shabab, s oko 7.000 boraca, kontrolira velike dijelove južne i centralne Somalije, dok je manji ISIS-Somalija, s oko 1.500 boraca, aktivan u planinskim područjima autonomnog Puntlanda na sjeveru zemlje. Prema podacima Američkog centra za strateške studije Afrike, u posljednjih godinu dana 7.289 ljudi je ubijeno u nasilju oružanih grupa.

Tokom prvog mandata Trump je povukao većinu američkih trupa iz Somalije, ali ih je administracija Joea Bidena ponovo rasporedila u maju 2022.

U Trumpovom drugom mandatu SAD su, na zahtjev Somalije, ostale aktivne u zemlji. Prema podacima fondacije New America, Washington je od februara drastično pojačao zračne napade.

Ukupno je ove godine zabilježeno najmanje 111 napada, što premašuje ukupan broj udara pod administracijama Georgea Busha, Baracka Obame i Joea Bidena zajedno, navode monitori.

U napadima su stradali i civili. Istraživački portal Drop Site News otkrio je u decembru da je najmanje 11 civila, uključujući sedmero djece, ubijeno u napadu u regiji Donja Juba na jugozapadu Somalije prošlog mjeseca.

SAD ne objavljuju podatke o broju civilnih žrtava u Somaliji.

Sirija

Američki napadi na 70 položaja ISIL-a u Siriji 19. decembra izvedeni su kao odmazda za pucnjavu u Palmiri, u kojoj su sedmicu ranije poginula dva američka vojnika i jedan civilni prevodilac.

Još troje Amerikanaca i dvojica pripadnika sirijskih sigurnosnih snaga bili su ranjeni. Nijedna grupa nije preuzela odgovornost, ali je Trump za napad optužio ISIL.

Sirijsko Ministarstvo unutrašnjih poslova kasnije je saopćilo da je napadač bio pripadnik državne sigurnosne službe predviđen za smjenu zbog ekstremističkih stavova.

Američka odmazda, nazvana operacija "Hawkeye", oštetila je više skladišta oružja ISIL-a širom Sirije, rekao je zvaničnik za CNN.

"Ovim putem objavljujem da Sjedinjene Države provode vrlo ozbiljnu odmazdu, baš kao što sam obećao, protiv ubilačkih terorista odgovornih za ovaj napad", napisao je Trump 19. decembra na mreži Truth Social.

"Vrlo snažno udaramo po uporištima ISIS-a u Siriji, mjestu natopljenom krvlju koje ima mnogo problema, ali i svijetlu budućnost ako se ISIS iskorijeni", dodao je, upozorivši na daljnje napade na američko osoblje.

Ministar odbrane Hegseth napisao je istog dana na platformi X da napadi predstavljaju "objavu osvete" ISIL-u.

Američke trupe su dugo stacionirane u Siriji radi borbe protiv ISIL-a, koji je sredinom 2010-ih kontrolirao velike dijelove Sirije i Iraka.

Pod Bidenovom administracijom oko 900 američkih vojnika bilo je raspoređeno u Siriji do decembra 2024, kada je Pentagon saopćio da je taj broj privremeno udvostručen zbog borbe protiv ISIL-a, usred kolapsa vlade Bashara al-Assada. Prema podacima Centralne komande SAD-a, američka vojska je izvela više od 80 operacija usmjerenih na neutralizaciju naoružanih operativaca u Siriji.

Trump je tada, kao izabrani predsjednik, upozoravao protiv američkog miješanja, napisavši: "Sirija je u haosu, ali nam nije prijatelj, i Sjedinjene Države ne bi trebale imati ništa s tim. Ovo nije naša borba".

Prema Pentagonu, do aprila je u Siriji ostalo manje od 1.000 američkih vojnika.

Iran

Tokom kratkotrajnog sukoba između Irana i Izraela ranije ove godine, SAD su intervenisale i 22. juna izvele napade na tri ključna iranska nuklearna postrojenja. Analitičari navode da se radilo o visoko sofisticiranoj misiji u kojoj su učestvovali američko ratno zrakoplovstvo i mornarica.

U televizijskom obraćanju Trump je opravdao napade na postrojenja Natanz, Isfahan i Fordow, rekavši da će oni ograničiti "nuklearnu prijetnju" iz Teherana.

Ta tri objekta bila su uključena u proizvodnju ili skladištenje obogaćenog uranija, za koji su SAD tvrdile da je postao ili se približavao nivou pogodnom za izradu nuklearnog oružja.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi kasnije je potvrdio da su neka postrojenja pretrpjela veliku štetu, a Pentagon je procijenio da je iranski nuklearni program vraćen unazad za oko dvije godine.

Pod pritiskom da odgovori na način koji bi djelovao proporcionalno, Iran je dan kasnije napao američku zračnu bazu u Kataru, u potezu koji je vjerovatno bio simboličan, jer nije bilo poginulih ni povrijeđenih.

Trump je 22. juna proglasio prekid vatre između Irana i Izraela, čime je okončan 12-dnevni rat. Tokom otvorenih sukoba ubijeno je više od 1.100 Iranaca i 28 Izraelaca.

Međutim, tokom susreta s izraelskim premijerom Netanyahuom ove sedmice, Trump je zaprijetio novim napadima na Iran.

"Sada čujem da Iran ponovo pokušava da se izgradi, i ako je to tačno, morat ćemo ih ponovo srušiti", rekao je, misleći na nuklearni program. "Razbit ćemo ih do kraja".

Iran je kao potpisnica Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja iz 1970. obavezan da ne razvija nuklearno oružje. Također je 2015. potpisao Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja (JCPOA) sa zapadnim silama, uključujući SAD, pristajući na ograničenje obogaćivanja uranija u zamjenu za ukidanje sankcija.

Trump je, međutim, 2018. godine, tokom prvog mandata, povukao SAD iz tog sporazuma, tvrdeći da je loše ispregovaran za vrijeme administracije Baracka Obame.

Jemen

Od 12. januara 2024. SAD su u nizu zračnih i pomorskih napada gađale jemenske Hute, grupu povezanu s Iranom koja kontrolira veliki dio gusto naseljenog sjeverozapada Jemena.

SAD navode da su napadi bili odgovor na napade na brodove povezane s Izraelom u Crvenom moru, u znak solidarnosti s Gazom.

Pod Trumpovom administracijom napadi su u martu 2025. eskalirali u svakodnevne udare, u okviru misije kodnog naziva Operacija Rough Rider.

Ubijene su desetine ljudi, a napadi su teško uništili infrastrukturu, uključujući luke, aerodrome, radarske sisteme, protuzračnu odbranu, balističke lansirne položaje, pa čak i centre za zadržavanje migranata u Sani i Hodeidi.

Američki napadi okončani su 6. maja, nakon primirja koje je posredovao Oman.

Podaci o žrtvama se razlikuju: SAD tvrde da su ubile oko 500 Huta, dok Ministarstvo zdravstva pod kontrolom Huta navodi da je do aprila u američkim napadima poginulo 123 ljudi, većinom civila.

Ministarstvo također navodi da je povrijeđeno do 247 osoba, uključujući mnoge žene i djecu.

Irak

SAD su 13. marta izvele zračne napade u iračkoj provinciji Anbar, ubivši visokopozicioniranog pripadnika ISIL-a, prema navodima Centralne komande američke vojske (CENTCOM).

U napadima su, prema tim navodima, ubijeni zamjenik vođe grupe Abdallah "Abu Khadijah" Malli Muslih al-Rifai i još jedan, neimenovani operativac.

CENTCOM je saopćio da su obojica u trenutku napada nosili neeksplodirane „samoubilačke prsluke" i bili naoružani, te da su napadi izvedeni u saradnji s iračkom obavještajnom službom. Smrt je, kako navode, potvrđena DNK analizom.

Dan kasnije Trump je na Truth Socialu pohvalio američke trupe.

"Danas je ubijen odbjegli vođa ISIS-a u Iraku", napisao je Trump. "Nemilosrdno su ga lovili naši neustrašivi ratnici. Njegov bijedni život je okončan, zajedno s još jednim pripadnikom ISIS-a, u koordinaciji s iračkom vladom i Regionalnom vladom Kurdistana. Mir kroz snagu!"

Irački premijer je u saopćenju 14. marta naveo da je "Abu Khadijah" bio poznat kao "zamjenik halife" ISIL-a za Irak i Siriju, te da je bio "jedan od najopasnijih terorista u Iraku i svijetu".

Administracija Baracka Obame ranije je odobrila napade na položaje ISIL-a u Iraku još 2014. godine.

Kako je Trump ranije govorio o američkim vojnim akcijama u inostranstvu?

Trump je stekao široku podršku Amerikanaca umornih od skupog američkog angažmana na Bliskom istoku kada je tokom kampanje za prvi mandat obećao politiku "Amerika na prvom mjestu" i kraj američkog učešća u stranim ratovima.

U jednoj predsjedničkoj debati optužio je administraciju Georgea Busha za neuspjeh nakon napada 11. septembra 2001. i rekao da je "rat u Iraku jedna velika, debela greška", te je dodao: "Potrošili smo dva biliona dolara i izgubili hiljade života".

Na početku drugog mandata u januaru 2025. Trump je obećao da će vratiti mir okončavanjem aktuelnih globalnih sukoba. Njegov uspjeh, rekao je u inauguracijskom govoru, mjerit će se "bitkama koje dobijemo, ali i ratovima koje okončamo – i, možda najvažnije, ratovima u koje nikada ne uđemo".

Iako je Trump, prema ocjeni analitičara Saranga Shidorea iz Quincy Instituta za odgovornu državnu politiku, ove godine zaista imao ulogu u pauziranju nekih sukoba širom svijeta, njegovi napori "nemaju onu nježnu, dugotrajnu diplomatiju iza kulisa koja je obično potrebna u globalnim sukobima".

Posebno u Južnoj Americi, dodao je Shidore, Trump se čini kao da se vraća obrascima iz 20. stoljeća, kada su američke intervencije rušile vlade od Brazila do Bolivije.

"Pojačana ofanziva Washingtona u Latinskoj Americi, kao i udari u Nigeriji i Somaliji, djelimično su performativni potezi ukorijenjeni u unutrašnjim političkim motivima američke vanjske politike", zaključio je Shidore.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad