Kontroverzna misija: Kako Kosovo pomaže Izraelu da zaobiđe međunarodno pravo

U saopćenju na platformi X, Odbor za mir nazvao je ceremoniju potpisivanja “historijskim” događajem koji je naglasio “posvećenost Kosova misiji ISF-a i njegovu kontinuiranu podršku strateškim ciljevima Trumpovog Mirovnog plana u 20 tačaka”.

Odbor za mir je dalje naveo da je Kosovo početkom proljeća poslalo vojnike u Izrael, mnogo ranije nego što je to javno saopćeno, te da su oni “predvodili planiranje u oblastima logistike, civilnih poslova”, kao i da djeluju u Gazi i uklanjaju “neeksplodirana ubojita sredstva”.

Misija Kosova, međutim, izazvala je kontroverze u toj zemlji s muslimanskom većinom, gdje su ljudi održavali proteste podrške Palestini i iskazivali jasnu solidarnost s patnjama Palestinaca u Gazi.

Nasuprot tome, politički establišment Kosova, bilo iz straha ili iz ideoloških razloga, pristao je na zahtjeve Trumpove administracije koji su u skladu s interesima Izraela, stoji u tekstu objavljenom u Middle East Eyeu.

Kosovski premijer Albin Kurti, koji pripada ljevici, rekao je 30. marta kako su “Spremni učestvovati i pomoći narodu Gaze, jer smo i sami od 1999. godine bili i jesmo korisnici međunarodnih snaga”.

Godine 1999. međunarodne snage predvođene SAD-om bombardovale su Srbiju dva i po mjeseca u pokušaju da zaustave njeno etničko čišćenje albanskog stanovništva Kosova.

Kurtijevo izjednačavanje ova dva slučaja moglo bi se pokazati politički korisnim u uvjeravanju domaće javnosti koja se čvrsto protivi nastavka ratovanja u Gazi. Međutim, ono je također izazvalo nedoumice.

“Poređenje je, po mom mišljenju, u osnovi neuvjerljivo”, rekla je Brunilda Pali, docentica za dinamiku sukoba i njihovo rješavanje na Odsjeku za političke nauke Univerziteta u Amsterdamu.

“Međunarodna intervencija na Kosovu uslijedila je nakon genocidnog rata u kojem je međunarodna zajednica utvrdila tešku humanitarnu katastrofu“, rekla je Pali za Middle East Eye.

“Gaza predstavlja suštinski drugačiji problem”, rekla je, dodajući da “kao glavni podržavalac izraelskog genocida u Gazi, SAD uopće nisu kredibilne kao mirovne snage”.

Pomaganje kontroverznom projektu

Poput Srbije ranije, Izrael se suočava s predmetom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) zbog Gaze.

ICJ, sud na koji se Kosovo oslanjalo kako bi ojačalo vlastiti suverenitet, je 2024. utvrdio da je izraelska okupacija Zapadne obale i Istočnog Jerusalema nezakonita prema međunarodnom pravu.

Međunarodni krivični sud također je izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.

Međutim, za razliku od Srbije, Izrael ima veto na to ko ulazi u Gazu i ko učestvuje u Međunarodnim stabilizacijskim snagama.

“Učešće bi moglo izložiti i kosovske vojnike i Vladu Kosova značajnim pravnim i reputacijskim rizicima, posebno ako bi međunarodno raspoređivanje olakšalo prisilno raseljavanje, učvrstilo izraelsku kontrolu nad Gazom ili na drugi način doprinijelo međunarodno protivpravnom postupanju“, rekla je Pali.

Čini se da ni albanski političari na Kosovu nisu posebno zabrinuti zbog toga što su izraelski ministri iznijeli detaljne planove za etničko čišćenje Gaze od njenog autohtonog stanovništva i njihovu zamjenu naseljima isključivo za Jevreje.

Dok su Albanci 1999. godine pozdravljali međunarodne snage zbog zaštite koju bi pružile, ISF koju podržavaju SAD i Izrael ušle su u Gazu s potpuno drugačijom svrhom.

“Učešćem u ISF-u, Kosovo zapravo traži od Palestinaca da prihvate međunarodnu sigurnosnu arhitekturu u kojoj jedna od glavnih strana odgovornih za genocid u Gazi, a to su SAD, zadržava značajan utjecaj nad sigurnosnim okruženjem, dok palestinsko stanovništvo ima ograničenu kontrolu nad institucijom koja određuje njegovu političku budućnost“, rekla je Pali.

Osam nezavisnih stručnjaka UN-a zajedno su opisali Odbor za mir kao “nezakonit i nelegitiman manevar moćnih država vođen nostalgijom i pohlepom”.

Odbor, naveli su, krši pravo Palestinaca na samoopredjeljenje i predstavlja ništa manje od kolonijalne uprave.

Palestinska organizacija za ljudska prava Al-Haq opisala je Odbor i ISF kao “nacrt za neograničenu stranu okupaciju i faktičku aneksiju velikih dijelova Gaze”.

“Nadaju se da će sačuvati vlastitu sigurnost”

Shpend Kursani, predavač međunarodnih odnosa na Institutu za političke studije Johan Skytte Univerziteta u Tartuu u Estoniji, istakao je da su Kosovo, Albanija i Maroko “pažljivo odabrane zemlje s muslimanskom većinom … uz puno odobrenje Izraela”.

Osim održavanja dobrih odnosa s Izraelom, ove zemlje su tu kako bi “zasladile” raspoređivanje “i rekle stanovnicima Gaze da su to … muslimanske zemlje koje su došle u Gazu kako bi pomogle Gazi”, rekao je Kursani za MEE.

“Ovo je Trumpova privatna inicijativa. Odbor za mir nema nikakav međunarodni status”, rekao je Kursani. “Na njega se gleda kao na Trumpovu privatnu inicijativu, zapravo gotovo kao na paralelnu inicijativu naporima Ujedinjenih nacija i njihovoj glavnoj misiji održavanja mira”.

Kosovo još nije primljeno u UN, prvenstveno zbog protivljenja Kine i Rusije. U eri nepredvidivog Trumpovog predsjedavanja, Kosovo se našlo s malo izbora.

Ako Trump može prijetiti invazijom na Grenland ili ponovo otvoriti pitanje britanskog prava na Folklandska ostrva, neki na Kosovu se pitaju šta bi mogao učiniti toj maloj balkanskoj državi koja se nesigurno nalazi u međunarodnom poretku.

“Čini se da Kosovo daje prednost svom savezništvu sa SAD-om, nadajući se da će očuvati vlastitu sigurnost i suverenitet slijedeći američke vanjskopolitičke inicijative, poput Odbora za mir“, rekla je Sidita Kushi, docentica političkih nauka na koledžu Mount Holyoke u SAD-u.

Kosovo je domaćin baze Camp Bondsteel, najveće vojne baze na Balkanu, u kojoj je smješteno oko 1.000 američkih vojnika. Na te snage se uglavnom gleda kao na jedinu branu protiv srpskog revanšizma.

Trump je već zaprijetio da će poremetiti europski sigurnosni poredak povlačenjem vojnika iz Njemačke zbog njene nespremnosti da učestvuje u izraelsko-američkom ratu protiv Irana.

“Ali, naravno, njegova odana saveznička politika i zahvalnost ne garantuju Kosovu dugoročno povoljan položaj kod SAD-a, kao što su pokazali nedavni događaji“, primijetila je Kushi, misleći na Grenland i Falklandska ostrva.

“Ipak, s malo drugih prirodnih saveznika u regiji, i Kosovo i Albanija nalaze se između čekića i nakovnja, a njihove političke elite biraju da slijede percipirane geopolitičke interese i status quo umjesto neporecivih pitanja ljudskih prava”, dodala je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad