Mađarska otvorila dosijee tajne policije: Online je oko 60.000 imena

Stranica nyitottaktak.hu pokrenuta je u srijedu, 4. novembra, na 70. godišnjicu gušenja Mađarske revolucije 1956. godine. Premijer Péter Magyar predstavio ju je na konferenciji za medije u Historijskom arhivu službi državne sigurnosti (ÁBTL), u kojem se čuva većina sačuvanih dosijea komunističke tajne policije. Magyar je premijer od 9. maja, nakon što je njegova stranka Tisza na aprilskim izborima pobijedila Fidesz Viktora Orbána. Otvaranje dosijea bilo je jedno od njegovih predizbornih obećanja.

"Trideset šest godina kasnije radimo ono što nijedna stranka nije uradila od promjene sistema", rekao je Magyar, a prenosi agencija dpa. Zamolio je ljude da s dokumentima postupaju "dostojanstveno i humano", jer mnoge porodice mogu saznati teške stvari o preminulim rođacima, navodi Reuters.

Šta je objavljeno, a šta ostaje zatvoreno

Zakon o pristupu dosijeima vlada je predložila 21. jula, a parlament ga je usvojio 15. septembra sa 149 glasova za i 35 suzdržanih, piše portal 444. Prvo su objavljene tri vrste evidencija:

• kartoni "obrazac 6", s ličnim podacima, datumom i osnovom vrbovanja te imenom oficira koji je vodio saradnika;
• evidencija s magnetnih traka iz 1970-ih i kasnije, s imenima, kodnim imenima i brojevima dosijea;
• takozvane B-knjige, registri vrbovanja od 1957. do 1962. godine.

Oko 10.000 dosijea o vrbovanju, s oko milion stranica, trebalo bi biti objavljeno do 25. februara 2027, Dana sjećanja na žrtve komunizma. Radni dosijei s izvještajima o praćenim osobama ostaju zatvoreni radi zaštite žrtava, a podaci o žrtvama uklanjaju se iz objavljenih dokumenata. Historičari procjenjuju da je mreža imala oko 150.000 ljudi, a dio arhive uništen je 1956. te 1988. i 1989. godine.

Ime u bazi nije dokaz da je neko bio doušnik

I sam Magyar je rekao da ime u evidenciji ne dokazuje da je osoba podnosila izvještaje. Portal Telex objašnjava da karton znači samo da se služba bavila tom osobom: neki nikad nisu ništa prijavili, neki su odbili saradnju, a dio ljudi u evidenciji bio je samo pod praćenjem.

Mađarski mediji su u bazi već prvog dana pronašli imena poznatih ljudi, a nekoliko njih je reagovalo. Fotograf Péter Korniss priznao je za Válasz Online da je od 1957. do 1966. bio dio mreže pod kodnim imenom "Pál" i ispričao se. Pjevač grupe R-GO Róbert Szikora rekao je za Index da ni o kome nije izvještavao. Bivši potpredsjednik parlamenta Sándor Lezsák kaže da nije bio agent, nego praćen. Gradonačelnik Kaposvára Károly Szita (Fidesz) i ovaj put negira da je bio agent; tužilaštvo je još 2005. utvrdilo da su dokumenti o njemu manipulisani, ali počinilac nije pronađen. Biskup Szegeda László Kiss-Rigó kaže da su navodi lažni i podsjeća da je 2009. dobio sudski spor zbog sličnih tvrdnji.

Mađarska biskupska konferencija ispričala se u ime svećenika koji su sarađivali sa službama. Orbán je dan ranije rekao da su ga komunističke službe pokušale vrbovati tokom služenja vojnog roka, ali da je odbio, prenosi Reuters.

Kako stoje BiH i susjedi

Prema istraživanju Radija Slobodna Evropa iz juna ove godine, Slovenija i Hrvatska su otvorile arhive, a u Hrvatskom državnom arhivu dostupno je 15.000 do 20.000 dosijea. U BiH je sigurnosni sektor 2004. preuređen u OSA-u, koja RSE nije odgovorila šta se desilo s naslijeđenim dokumentima Udbe. Bivši obavještajac Ahmed Kico kaže da se podaci mogu tražiti po Zakonu o slobodi pristupa informacijama, ali da je potreban i zakon o lustraciji.