Mađarski dosijei tajne komunističke policije: Iz BiH dva imena, iz Vojvodine više od 250 zapisa

Baza nyitottaktak.hu, koju je u srijedu predstavio mađarski premijer Péter Magyar, omogućava pretragu po imenu, kodnom imenu, imenu majke i mjestu rođenja. N1 je pretražio mjesta rođenja Sarajevo, Mostar, Tuzlu, Zenicu, Banju Luku, Bihać, Brčko, Doboj, Travnik, Jajce, Trebinje, Bijeljinu i još desetak bh. gradova, u mađarskim i našim varijantama pisanja, kao i pojmove Bosna, Jugoslavija i Tito.

Iz Bosne i Hercegovine pronađene su samo dvije osobe. Prva je rođena u Tuzli i upisana je na magnetnoj traci, posljednjoj elektronskoj evidenciji službe iz 1990. godine, s kodnim imenom mađarskog oblika. Druga je rođena u Bijeljini, upisanoj kao "Bjelina" uz oznaku Jugoslavija, i pojavljuje se dvaput: na kartonu i na magnetnoj traci. Imena ne objavljujemo, jer zapis u bazi sam po sebi ne dokazuje da je osoba bila doušnik.

Obje osobe u evidenciji imaju šifru 07, koju arhiv opisuje kao "isključena osoba iz mreže". To znači da su u nekom trenutku vođene kao dio mreže saradnika, a zatim isključene, ali se iz zapisa ne vidi kada ni zašto. Obje imaju i broj takozvanog B-dosijea, koji bi trebao biti objavljen do 25. februara 2027. i koji bi mogao otkriti više.

Pod Sarajevom (mađarski Szarajevó), Mostarom, Banjom Lukom (Banyaluka), Bosnom (Bosznia), Hercegovinom i Jugoslavijom (Jugoszlávia) kao mjestom rođenja nema nijednog zapisa, a pojam Tito ne pojavljuje se ni kao kodno ime.

Šta znači zapis u bazi

Mađarski Historijski arhiv službi državne sigurnosti (ÁBTL) na stranici baze navodi da evidencije sadrže ljude koji su sarađivali sa službom ili koje je služba neuspješno pokušala vrbovati. I premijer Magyar je, predstavljajući bazu, rekao da ime u evidenciji ne dokazuje da je osoba podnosila izvještaje. Arhiv upozorava i da evidencije nisu potpune, jer je dio dokumenata uništen prije 1990.

Jedna osoba može se pojaviti i više puta, na primjer i na kartonu i na magnetnoj traci, pa broj zapisa nije isto što i broj ljudi.

Vojvodina, Beograd i Zagreb

Mnogo više zapisa ima za mjesta u Vojvodini, gdje živi mađarska zajednica, a dio tih mjesta je prije 1918. i tokom Drugog svjetskog rata bio pod mađarskom upravom. Prema našoj pretrazi, zapisa ima:

• Subotica (Szabadka): 69
• Novi Sad (Újvidék): 47
• Senta (Zenta): 43
• Bečej (Óbecse): 26
• Sombor (Zombor): 24
• Kanjiža (Magyarkanizsa): 19
• Zrenjanin (Nagybecskerek): 14
• Bačka Topola (Topolya): 11
• Beograd: 7
• Osijek (Eszék): 5
• Murska Sobota (Muraszombat): 4
• Zagreb, Rijeka, Slavonski Brod i Ljubljana: po jedan

Brojke su minimalne, jer je baza pretraživana po nazivima mjesta onako kako su upisani, a službenici su ih upisivali različito, s akcentima i bez njih i na mađarskom ili našem jeziku.

Šta slijedi

Do 25. februara 2027. Mađarska bi trebala objaviti i oko 10.000 dosijea o vrbovanju, s detaljima o tome kako je ko vrbovan i šta je radio. Radni dosijei s izvještajima o praćenim ljudima ostaju zatvoreni radi zaštite žrtava.

U Bosni i Hercegovini dosijei bivše Službe državne sigurnosti nisu otvoreni na sličan način, a pitanje šta se desilo s dokumentima Udbe i dalje nema javnog odgovora.