Sjedinjene Američke Države su u petak uvele sankcije za osam venecuelanskih zvaničnika i povećale na 25 miliona dolara nagradu za hapšenje predsjednika Nicolasa Madura na dan njegove inauguracije za treći mandat poslije spornih izbora prošle godine, prenosi Radio Slobodna Evropa.

To su nove u nizu kaznenih mera odlazeće administracije Joea Bidena protiv Madurove vlade poslije julskih izbora, na kojima su i vladajuća Socijalistička partija i opozicija tvrdili da su pobjedili.

Među novim sankcionisanim zvaničnicima su nedavno imenovani šef venecuelanske državne naftne kompanije PDVSA Hektor Obregon, venecuelanski ministar saobraćaja Ramon Velasquz, kao i policijski i vojni zvaničnici.

Potez SAD poklopio se sa sankcijama koje su objavile Velika Britanija i Evropska unija protiv 15 venecuelanskih zvaničnika, uključujući članove Nacionalnog izbornog vijeća i sigurnosne snage. Kanada je takođe uvela nove sankcije Venecueli.

– Maduro i njegovi saradnici nastavili su sa svojim represivnim akcijama u Venecueli – naveo je u saopćenju Bredley Smith, zvaničnik ministarstva finansija SAD-a.

On je dodao da su SAD i partnerske zemlje solidarne s narodom Venecuele za koji je rekao da je izabrao “novo rukovodstvo”, kao i da SAD “odbacuju lažnu tvrdnju Madura o pobjedi”, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Maduro i njegovi saradnici su uvijek odbacivali sankcije SAD i drugih zemalja, navodeći da su to nelegitimne mjere koje predstavljaju “ekonomski rat” osmišljen da osakati Venecuelu.

– Odlazeća vlada SAD-a ne zna kako da nam se osveti – rekao je Maduro tokom svog inauguracionog govora, ne pominjući direktno sankcije.

On i njegovi saveznici hvale, kako navode, otpornost zemlje kaznenim mjerama, iako su krivili sankcije za ekonomske poteškoće i nestašice.

Izborne vlast i najviši sud u zemlji tvrde da je Maduro, čiji su dosadašnji predsjednički mandati obilježeni dubokom ekonomskom i socijalnom krizom, pobjedio na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima, iako nisu objavili detaljne podatke.

Vlada, koja je optužila opoziciju da podstiče fašističke zavjere protiv nje, saopćila je da će uhapsiti opozicionog predsledničkog kandidata Edmunda Gonzaleza ako se vrati u zemlju iz egzila i da je privela istaknute članove opozicije i aktiviste uoči inauguracije.

Opozicija navodi da je 75-godišnji Gonzalez ubjedljivo pobjedio. Kao dokaz je objavila svoje podatke s birališta, pridobivši podršku vlada širom svijeta, uključujući i SAD koje Gonzaleza smatraju novoizabranim predszednikom. Međunarodni posmatrači izbora rekli su da izbori nisu bili fer.

Maduro (62) je na vlasti od 2013. godine, a nove sankcije uvedene su nešto više od nedzelju dana prije nego što će završiti Bidenov mandat kada 20. januara Donald Trump položi zakletvu.

Pored sankcija, američka vlada je povećala na 25 miliona dolara, sa prethodnih 15 miliona dolara, nagradu koju nudi za informacije koje bi dovele do hapšenja i osude Madura.

SAD su 2020. optužile Madura i druge zvaničnike u vezi s drogom i korupcijom. Maduro je odbacio te optužbe.

Maduro se održao na vlasti uprkos velikom pritisku uzastopnih američkih administracija, zadržavajući podršku vojske Venecuele, kao i Kine, Rusije i Irana.

Biden je ranije ove nedjelje primio Gonzaleza u Bijeloj kući, nazvavši ga “pravim pobjednikom” izbora. Međutim, Trump se nije sastao sa Gonzalezom, prepustivši to jednom od njegovih budućih viših saradnika.

Tokom svog prvog mandata, od 2017-2021., Tramp je vodio kampanju “maksimalnog pritiska” protiv Madura, uvodeći najoštrije sankcije toj južnoameričkoj zemlji, uključujući njenoj naftnoj industriji.

Biden je nakratko poništio neka ograničenja iz Trumpove ere poslije obećanja Madura, ali ih je potom ponovo uspostavio, navodeći da venecuelanski lider nije ispunio obećanje o poštenim demokratskim izborima.

Ostaje nejasno kako će se Trump odnositi prema Venecueli u drugom mandatu. Trumpovu odluku komplikuje zabrinutost u vezi s imigracijom, što je aktuelno američko unutrašnje pitanje, ali je rekao da SAD ne treba venecuelanska nafta.

Jedno od Trumpovih centralnih obećanja u kampanji bilo je masovna deportacija migranata bez dokumenata, od kojih su mnogi iz Venecuele, a njihovo vraćanje bi vjerovatno zahtjevalo saradnju venecuelanskih vlasti.

Poslije kratkog pritvora venecuelanske opozicione liderke Marie Corine Machado u Karakasu uoči Madurove inauguracije, Trump je objavio saopćenje na društvenim mrežama u kojem je rekao: “Ovi borci za slobodu ne bi trebalo da budu ugroženi”.

Madurova vlada je negirala bilo kakvu umješanost, navodeći da je opozicija to organizovala kako bi obezjbedila podršku Machado.

Palata u kojoj je Maduro položio zakletvu i održao vatreni govor, bila je pod čvrstim mjerama policije, vojske i obavještajnih službenika. Gomile ljudi, od kojih su mnogi nosili majice podrške Maduru okupile su se u susjednim ulicama i na obližnjem trgu, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Maduro je optužio opoziciju da pokušava da pretvori njegovu inauguraciju u “svjetski rat” i rekao da je neuspjeh opozicije da spriječi inauguraciju “velika pobjeda Venecuele”.

On je optužio spoljne sile da “napadaju“ Venecuelu, posebno vladu SAD-a, i obećao da će garantovati “mir i nacionalni suverenitet”.

– Danas više nego ikad osjećam teret posvećenosti, moć koju predstavljam, moć koju mi daje ustav – rekao je on. “Nije me postavila vlada Sjedinjenih Država, niti proimperijalističke vlade Latinske Amerike”.