Megabrana dužine 2,1 km će skladištiti 2,9 milijardi m³ vode i koristiti 70 miliona ljudi

Projekat vrijedan milijardu dolara odobren ima za cilj poboljšanje sigurnosti vode, smanjenje efekata nestašice tokom sušne sezone i ublažavanje historijskih uticaja uzrokovanih sporom oko voda rijeke Padme, neophodnih za poljoprivredu, snabdijevanje gradova i ekološku ravnotežu u toj azijskoj zemlji.

Prema procjenama koje je lokalna vlast predstavila tokom zvanične objave prijedloga, očekuje se da će ova struktura, duga 2,1 kilometar preko rijeke Padme, koristiti približno 70 miliona ljudi.

Oporavak riječnih sistema

Štaviše, Izvršni odbor Nacionalnog ekonomskog vijeća odobrio je početno izvršenje projekta, čiji su troškovi procijenjeni na 344,97 milijardi taka samo u prvoj fazi implementacije, kako je prenio ranije Reuters.

Prijedlog također uključuje oporavak riječnih sistema, smanjenje prodora slane vode i jačanje poljoprivrednog navodnjavanja u Bangladešu, zemlji u kojoj rijeke igraju odlučujuću ulogu i u proizvodnji hrane i u snabdijevanju stanovništva.

Brana Padma ima za cilj jačanje snabdijevanja vodom

Tokom monsunskog perioda, očekuje se da će brana zadržati velike količine vode za upotrebu u mjesecima nižeg protoka, kada se različiti regioni zemlje suočavaju s poteškoćama u vezi sa snabdijevanjem i navodnjavanjem.

Za vladu Bangladeša, strategija se smatra ključnom u rješavanju problema nestašice vode, posebno u ruralnim područjima koja direktno zavise od poljoprivrede i redovnog funkcionisanja kanala za navodnjavanje.

„Najmanje 70 miliona ljudi, odnosno jedna trećina zemlje, imat će koristi od ovog projekta“, izjavio je ministar vodnih resursa Shahid Uddin Chowdhury Anee, komentirajući odobrenje izgradnje.

Anee je također povezao izgradnju brane s posljedicama barijere Farakka, kojom upravlja Indija na toku Gangesa.

Po ulasku u Bangladeš, Ganges se naziva Padma, rijeka koja podržava poljoprivredne aktivnosti, lokalnu opskrbu i ekosisteme u različitim dijelovima zemlje.

Spor između Bangladeša i Indije

Decenijama je podjela voda sistema Ganges-Padma među najdelikatnijim pitanjima u diplomatskim odnosima između Bangladeša i Indije, posebno zbog snažne poljoprivredne zavisnosti koja postoji u obje zemlje.

Brana Farakka, koju je izgradila Indija i koja je u funkciji od 1970-ih, dizajnirana je da preusmjeri dio vode tokom sušne sezone, mijenjajući količinu koja dospijeva na teritoriju Bangladeša.

Prema Bangladešu, smanjenje protoka intenziviralo je probleme vezane za snabdijevanje, napredak salinizacije i gubitak produktivnosti u ruralnim područjima koja uveliko zavise od rijeka.

U međuvremenu, indijske vlasti su oduvijek tvrdile da je ta struktura neophodna i da Bangladeš također treba proširiti efikasno korištenje vlastitih vodnih resursa.

U ovom kontekstu, nova brana izgleda kao pokušaj Dhake da stekne veću kontrolu nad unutrašnjim skladištenjem vode.

Vlada Bangladeša predstavlja rad kao infrastrukturni odgovor na stari problem, ali bez okončanja diplomatske dimenzije spora.

Poljoprivreda i navodnjavanje su među fokusima projekta

Pored proširenja vodosnabdijevanja, brana Padma odobrena je s ciljem jačanja sistema za navodnjavanje i smanjenja efekata prodora slane vode u regije koje se smatraju ranjivijim.

Do ovog naglog napredovanja salinizacije dolazi kada slana voda prodre u slatkovodna područja, ugrožavajući usjeve, ribolovne aktivnosti, ljudsku potrošnju i ekološku ravnotežu u različitim dijelovima zemlje.

S obzirom na to da poljoprivreda ima značajan uticaj na ekonomiju i sigurnost hrane u Bangladešu, dostupnost vode tokom sušne sezone postala je strateški prioritet za vladu.

Projekat također ima za cilj oporavak degradiranih riječnih sistema.

Prema informacijama koje su objavili lokalni mediji, prva faza je bila strukturirana tako da dosegne važne dijelove zemlje, uključujući regije povezane s okruzima Khulna, Dhaka, Rajshahi i Barishal.

Klimatski pritisak

Između teških poplava i produženih perioda nestašice vode, Bangladeš se godinama suočava s ekstremnim vodnim uslovima koji opterećuju infrastrukturu i povećavaju izazove vezane za upravljanje prirodnim resursima.

Nedavno su predmonsunske kiše, u kombinaciji s povećanim protokom iz Indije, podigle nivo rijeka na sjeveroistoku zemlje i ugrozile područja u kojima se proizvodi riža, povećavajući zabrinutost lokalnih vlasti.

U ovom scenariju, planiranje vodnih resursa postalo je još složenije, jer zemlja treba da uskladišti dovoljno vode za sušne periode, a istovremeno se suočava sa poplavama, erozijom i strukturnim oštećenjima uzrokovanim brzim porastom vodostaja rijeka.

Odobrenje brane Padma također se događa prije očekivanog završetka sporazuma o podjeli vode Gangesa između Indije i Bangladeša, što je indijska štampa navela kao relevantnu tačku u bilateralnoj debati.

S novom strukturom, Bangladeš nastoji smanjiti ovisnost o uzvodnom toku i ojačati svoje interne upravljačke kapacitete.

Međutim, projekat će i dalje zavisiti od tehničke realizacije, potpunog finansiranja i sposobnosti vlade da upravlja uticajima na okoliš i društvo povezanim sa intervencijom ovog obima.

┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad