Međunarodni krivični sud (MKS) izdao je danas naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta. Potjernice su izdate na osnovu sumnje za navodne ratne zločine. Šta to znači u praksi i da li je realno hapšenje izraelskog zvaničnika.

MKS ima ovlast da izdaje naloge za hapšenje, ali pitanje može li izraelski premijer Benjamin Netanyahu biti uhapšen na temelju takvog naloga, uključuje niz pravnih i političkih komplikacija.

Izrael nije član MKS-a

Izrael nije država potpisnica Rimskog statuta, temeljnog dokumenta koji je osnovao MKS. Iako je Izrael potpisao statut, nikada ga nije ratificirao, što znači da ne priznaje jurisdikciju ovog suda nad svojim državljanima. Prema tom pravilu, MKS može procesuirati samo osobe koje su državljani država članica Rimskog statuta ili kada slučaj upućuje Vijeće sigurnosti UN-a.

U praksi, to znači da MKS ne može izravno preuzeti jurisdikciju nad osobama poput Netanyahua dok borave u Izraelu, jer država jednostavno ne priznaje nadležnost suda. Ipak, ovo ne znači da bi premijer bio imun na međunarodne optužbe.

Donosimo detalje odluke Međunarodnog krivičnog suda: Ovo su zločini za koje se tereti Netanyahu

Izručenje ovisi o suradnji zemalja članica

MKS može izdati nalog za hapšenje i tražiti izručenje optuženih osoba, no provedba tih naloga ovisi o volji država članica suda. Ukoliko Netanyahu putuje u zemlju koja je članica Rimskog statuta, ta zemlja bi mogla biti zakonski obavezana provesti nalog za njegovo hapšenje, ukoliko bi to željela i politički bila voljna.

Međutim, ukoliko Netanyahu boravi u zemlji koja nije članica MKS-a, kao što je Izrael, sud neće imati ovlasti tražiti njegovo izručenje. U tom slučaju, mogućnost njegovog hapšenja u značajnoj mjeri ovisi o bilateralnim političkim i diplomatskim odnosima te o spremnosti dotične zemlje da surađuje s MKS-om.

Politički faktori i diplomatske barijere

Politički faktori također igraju veliku ulogu u pitanjima izručenja. Osobe poput Netanyahua, koji obnašaju visoke političke funkcije, često imaju zaštitu kroz diplomatske kanale. Na primjer, Sjedinjene Američke Države, koje su tradicionalno blizak saveznik Izraela, vjerovatno ne bi podržale akciju koja bi uključivala hapšenje izraelskog premijera na temelju naloga MKS-a.

Ovaj politički faktor može biti ključan, jer mnoge zemlje koje podržavaju Izrael možda neće biti spremne poduzeti bilo kakve korake koji bi mogli naštetiti njihovim bilateralnim odnosima s Izraelom.

Netanyahuov ured: Odluka o izdavanju naloga za hapšenje premijera je “antisemitska”

Mogućnost upućivanja od strane Vijeća sigurnosti UN-a

Iako MKS ima pravo samostalno pokrenuti istrage i izdati naloge za hapšenje, u nekim slučajevima mogu se suočiti s preprekama, kao što je politička blokada od strane Vijeća sigurnosti UN-a. Naime, Vijeće sigurnosti može upućivati slučajeve MKS-u, ali takvi prijedlozi zahtijevaju odobrenje svih pet stalnih članica, uključujući Sjedinjene Američke Države, koje su izuzetno bliske Izraelu. Stoga bi svaki pokušaj upućivanja slučaja protiv Izraela na sud mogao naići na opstrukcije i blokade, što bi smanjilo vjerojatnost bilo kakvih krivičnih postupaka.

Iako MKS ima ovlast izdati nalog za hapšenje, Netanyahuovo hapšenje ovisi o mnogim faktorima. Izraelovo nepriznavanje jurisdikcije MKS-a, politički odnosi s drugim zemljama, te međunarodni diplomatski pritisci mogli bi učiniti gotovo nemogućim bilo kakvo izvršenje takvog naloga. Premijer Netanyahu bi teoretski mogao biti uhapšen samo u slučaju da boravi u zemlji koja je član MKS-a i koja je spremna postupiti prema nalogu. No, realnost je da će politički i diplomatski čimbenici igrati ključnu ulogu u svakom daljnjem razvoju situacije.