Broj smrtnih slučajeva u građanskim sukobima i ratovima diljem svijeta u posljednje tri godine porastao je na najviši nivo u posljednje tri decenije, navodi se u novom izvještaju, kojeg je objavio Institut za istraživanje mira.

Istraživanje je pokazalo da, dok je broj smrtnih slučajeva na ratištima pao u poređenju s prethodne dvije godine, od 2021. godine ukupni broj smrtnih slučajeva povezanih sa sukobima, uključujući civile, porastao je na najviši nivo u 30 godina.

Ovaj porast smrtnih slučajeva na bojnom polju u posljednje tri godine potaknut je građanskim ratom u etiopskoj regiji Tigray, ruskom invazijom na Ukrajinu i izraelskim bombardiranjem Gaze.

Iako je broj žrtava u sukobima pao prošle godine, što se u izvještaju pripisuje prekidu vatre u Tigrayu, još uvijek je zabilježeno 122 hiljade smrtnih slučajeva povezanih sa sukobima u 2023., s više od 71 hiljade ljudi ubijenih u Ukrajini i procijenjenih 23 hiljade ubijenih u Gazi u manje od tri mjeseca krajem 2023.

Istraživanje je također pokazalo da se razmjer globalnog sukoba također značajno povećao, s 59 različitih zona sukoba zabilježenih u 34 zemlje jer se nekoliko država istovremeno suočava s više sukoba.

“Nasilje u svijetu je na vrhuncu svih vremena… Brojke sugeriraju da scena sukoba postaje sve složenija, s više aktera sukoba koji djeluju unutar iste zemlje. Vidjeli smo mnogo vrlo ekstremnih nasilnih sukoba… preklapanja u proteklih nekoliko godina – Gaza, Ukrajina i Etiopija prije toga. I to postaje međunarodna borba moći – ko koga podržava i kuda ide novac. To stvara oštrije međunarodno okruženje”, rekla je Siri Aas Rustad, autorica izvještaja i profesorica istraživanja na Institutu.

Rustad ističe i da sukobi također postaju sve složeniji, pri čemu više od polovice zemalja ima više od jednog sukoba, a sedam ih ima više od tri istovremeno.

Rekla je da je to djelomično zbog Islamske države i drugih naoružanih islamističkih skupina koje djeluju u nekoliko zemalja diljem Bliskog istoka, Afrike i Azije.

“Porast sukoba na državnom nivou može se djelomično pripisati Islamskoj državi koja se širi Azijom, Afrikom i Bliskim istokom, te povećanju broja drugih nedržavnih aktera koji se uključuju u sukobe, kao što je Jama'at Nusrat al- skupina Islam wal-Muslimin”, rekla je Rustad, misleći na savez militantnih džihadističkih grupa koje djeluju u Magrebu i zapadnoj Africi.

“Ovaj razvoj sve više otežava akterima poput humanitarnih grupa i organizacija civilnog društva da manevriraju scenom sukoba i poboljšaju živote običnih ljudi”, dodala je.

Afrika ostaje regija s najvećim brojem državnih sukoba, s 28 zasebnih zona sukoba. U izvještaju se navodi da se broj sukoba u Africi gotovo udvostručio u protekloj deceniji i da je na tom kontinentu od 2021. poginulo više od 330 hiljada ljudi na bojnom polju.

Amerika je po prvi put bila teritorij s najvećim brojem nedržavnih sukoba, njih ukupno 36. Među njima, Meksiko je ostao najnasilnija zemlja, s gotovo 14 hiljada smrtnih slučajeva povezanih sa sukobima.

“Kontinuirana je zabrinutost što vidimo da novi ekstremno nasilni sukobi nastaju češće nego prije”, reklae je Rustad.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad