Predsjednik Svjetske federacije udruženja Bergen-Belsen Menachem Z. Rosensaft pisao je o Muslimansko-jevrejskoj mirovnoj inicijativi koju je skupa sa reisu-l-ulemom Islamske zajednice Huseinom ef. Kavazovićem potpisao u Srebrenici prošle subote.

U tekstu za Newsweek, Rosensaft izražava nadu da će principi iz tog dokumenta služiti kao “moralna i politička zajednička osnova koja može zbližiti nacije i vjerske zajednice u duhu tolerancije”.

Rosensaft, inače bivši potpredsjednik Svjetskog jevrejskog kongresa, je svoj tekst naslova “Principi dijaloga za muslimansko-jevrejski mir” započeo navodeći da su ovi principi potpisani 27. januara, na Međunarodni dana sjećanja na holokaust i 79. godišnjicu oslobođenja nacističkog logora smrti Auschwitz-Birkenau.

“Učinili smo to u vrijeme kada se naše zajednice širom svijeta sve više udaljavaju jedna od druge, prečesto međusobno suprotstavljene političkim i vjerskim vođama s namjerom da potpiruju plamen mržnje i paranoje”, piše on.

Istakao je da su principi predstavljeni u mjestu u BiH gdje se dogodio genocid u julu 1995. godine, te je objasnio da su tada “ultranacionalistički paravojni nasilnici bosanskih Srba ubili hiljade Bošnjaka – odnosno muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana – silovali i zlostavljali bošnjačke žene i djevojke, i prisilno protjerali više od 25.000 žena, djece i starijih osoba iz onoga što je trebalo biti sigurno područje pod zaštitom Ujedinjenih naroda”.

“Učinili smo to u sjeni divljačkog napada na granici između Izraela i Gaze 7. oktobra, u kojem su teroristi Hamasa ubili više od 1.200 Jevreja, silovali i zlostavljali žene i djevojke, te nasilno kidnapovali više od 200 talaca i odveli u Gazu, od kojih je skoro četiri mjeseca kasnije više od 100 i dalje zarobljeno u užasnim uslovima.

Učinili smo to u sjeni rata između Izraela i Hamasa, koji je pokrenuo Izrael kako bi uklonio egzistencijalističku prijetnju koju predstavlja Hamas čija povelja poziva na uništenje Države Izrael, a koji je rezultirao smrću, raseljavanjem i patnjom hiljada nedužnih palestinskih civila muškaraca, žena i djece u Gazi.

Učinili smo to zato što su holokaust, genocid u Srebrenici i svi drugi genocidi i srodne manifestacije zločina protiv čovječnosti vrhunac ideologija zasnovanih na odvratnoj tvrdnji da je jedna grupa ljudskih bića superiorna u odnosu na drugu.

Učinili smo to jer smo ujedinjeni u našoj privrženosti toleranciji i međusobnom poštovanju kao osnovi svake održive budućnosti naše ljudske porodice.

Učinili smo to jer previše oštrih glasova s obje strane sve veće podjele između muslimana i Jevreja raspiruje mržnju i zagovara netrpeljivost”, naveo je Rosensaft.

Istakao je da religija može predstavljati izvor utjehe i instrument iscjeljenja, ali da su “fundamentalistički vjerski fanatizam i fanatična politička uvjerenja prečesto instrumenti razaranja koji nacije i vjerske zajednice sve više i više udaljavaju jedne od drugih”.

“Umjesto toga, veliki muftija i ja se nadamo da će naši principi dijaloga, ako ih usvoje drugi u međunarodnoj zajednici, pružiti moralnu i političku zajedničku osnovu koja može zbližiti nacije i vjerske zajednice u duhu tolerancije”, naveo je.

Zatim je nabrojao principe iz Muslimansko-jevrejske mirovne inicijative, koji, kako je naveo, “imaju za cilj da budu svjetionik koji vodi našu zajedničku posvećenost budućnosti u kojoj razumijevanje i suživot mogu pobijediti mržnju, strah i rat”:

• Odricanje od svih oblika antisemitizma, islamofobije i drugih netrpeljivosti: Obavezujemo se da ćemo javno odbaciti, osuditi i boriti se protiv svih manifestacija antisemitizma, islamofobije, ksenofobije i drugih netrpeljivosti, kao i svih oblika mržnje zasnovane na rasnoj, etničkoj, vjerskoj ili nacionalnoj osnovi. Obvezujemo se da nikada nećemo šutjeti kada muškarci, žene i djeca budu ubijeni, mučeni, silovani, uzeti za taoce ili bili meta za uništenje zbog njihovog rasnog, etničkog, vjerskog ili nacionalnog identiteta, i dalje se obavezujemo da ćemo odbaciti i osuditi svaki oblik glorifikacije ili pokušaj rehabilitacije počinilaca takvih djela.

• Nepopustljiva posvećenost zaštiti života: Postojani smo u našoj posvećenosti zaštite života civila. Žalimo zbog gubitka života i strahota svojstvenih svim ratovima i oružanim sukobima i molimo se za mir za cijelo čovječanstvo. Istovremeno, svjesni smo da narodi imaju obavezu da brane i štite svoje građane i da sprječavaju genocide, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druga zlodjela. Naša saradnja će aktivno uključivati osiguravanje vanjske podrške i intervencije kada je to potrebno, sa glavnim ciljem zaštite nevinih i ranjivih grupa usred sukoba, uključujući one koji su u toku i buduće.

• Sloboda izražavanja unutar okvira poštovanja: Podržavamo pravo lidera iz naših zajednica da slobodno izraze svoje brige i perspektive sve dok to čine u atmosferi međusobnog poštovanja i tolerancije bez uključivanja ili pristanka na govor mržnje bilo koje vrste. Takvo otvoreno izražavanje ključno je za podsticanje razumijevanja i neće ometati naš tekući dijalog, već ga obogatiti, stvarajući temelj povjerenja i međusobnog poštovanja.

• Dosljedna, saosjećajna komunikacija: Obećavamo se da ćemo održavati dosljedne i saosećajne kanale komunikacije, shvaćajući da su empatija i međusobno poštovanje ključni u upravljanju i izgradnji trajnog mira.

• Zajednički napori u vremenima krize: U trenucima krize, stojimo zajedno, udružujemo svoje resurse, znanje i strategije. Naši zajednički napori proširit će se na krizno upravljanje, održavanje mira i operacija oporavka, osiguravajući snažnu podršku i zaštitu za naše zajednice.

“Nismo toliko naivni da vjerujemo da će ovi principi biti lijek za sve ili da će ih međunarodna zajednica prihvatiti raširenih ruku. Ali možda, barem možda, mogu predstavljati početak razgovora. Možda, barem možda, mogu spriječiti da muslimansko dijete, ili jevrejsko dijete, ili kršćansko dijete, ili budističko, sikhsko ili hinduističko dijete, bude ubijeno. Možda, barem možda, mogu pomaknuti iglu čak i za milimetar prema izgledu ako ne još mira, možda barem mirnog suživota”, napisao je na kraju Rosensaft.