Podrška Zapada izraelskom napadu na Gazu zatrovala je napore da se izgradi konsenzus sa značajnim zemljama u razvoju o osudi rata ruske invazije na Ukrajinu, tvrdi Financial Times u najnovijem tekstu o odnosima globalnog zapada prema globalnom jugu.

Reakcija na napad militantne grupe Hamas 7. oktobra na Izrael i na izraelsko obećanje da će uzvratiti Gazi poništila je višemjesečni napor da se Moskva predstavi kao globalna prijetnja zbog kršenja međunarodnog prava, rekli su zapadni zvaničnici u razgovoru za Financial Times, dodajući da su ti događaji izložili SAD, EU i njihove saveznike optužbama za licemjerstvo.

U prvim danima nakon Hamasovog napada, neke zapadne diplomate su se zabrinule da SAD daju bianco dozvolu Izraelu da napadne Gazu punom snagom.

To je umanjilo napore uložene od ruske invazije na Ukrajinu 2022. da izgrade konsenzus s vodećim državama takozvanog globalnog juga — poput Indije, Brazila i Južne Afrike — o potrebi održavanja globalnog poretka zasnovanog na međunarodnom pravu, reklo je više od deset zapadnih zvaničnika Financial Timesu.

List navodi da je američka reakcija učvrstila uvriježene pozicije u državama u razvoju u vezi s izraelsko-palestinskim sukobom upozoravajući da bi to moglo poremetiti buduće diplomatske napore u Ukrajini.

“Definitivno smo izgubili bitku na globalnom jugu“, rekao je jedan visoki diplomata G7 zemlje za Financial Times. “Sav posao koji smo obavili sa globalnim jugom [oko Ukrajine] je propao… Zaboravite na pravila, zaboravite na svjetski poredak. Nikada nas više neće slušati.”

Mnoge zemlje u razvoju tradicionalno podržavaju palestinsko pitanje, gledajući ga kroz prizmu samoopredjeljenja i borbe protiv globalne dominacije SAD-a, najvažnijeg izraelskog partnera.

Neke američke diplomate su privatno zabrinute što odgovor Bidenove administracije nije uzeo u obzir to što njena sveobuhvatna podrška Izraelu može otuđiti veći dio globalnog juga.

List takođe ističe kako Rusija i njen saveznik Kina gaje prijateljske veze sa Palestincima a ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se u utorak u Pekingu sa kineskim liderom Xi Jinpingom.

Samo četiri sedmice prije napada Hamasa, lideri SAD-a, EU i zapadnih saveznika prisustvovali su samitu G20 u New Delhiju i zatražili od zemalja u razvoju da osude ruske napade na ukrajinske civile kako bi podržali poštovanje povelje UN-a i međunarodnog prava.

Od prošle nedjelje, mnogi od tih dužnosnika rekli su za Financial Times da su im zemlje juga spočitali isti argument u zahtjevima za osudu kontra-napada Izraela na Gazu i njegove odluke da tamo ograniči dotok vode, struje i plina.

Posljednjih dana Rusija je nastojala donijeti rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a kojom se osuđuje nasilje nad civilima, bez posebnog pominjanja Hamasa. Vijeće je u ponedjeljak odbacilo to rezoluciju.

Arapske države, posebno Jordan i Egipat, vršile su pritisak na zapadne zvaničnike da pooštre svoj ton u zaštiti civila u Gazi. “Ako isključivanje vode, struje i hrane u Ukrajini opisujete kao ratni zločin, onda biste to trebali reći i za Gazu”, rekao je jedan arapski zvaničnik.

U znak zajedničkih napora da se održi kontakt sa zemljama u razvoju, James Cleverly, ministar vanjskih poslova Velike Britanije, rekao je u utorak da je proteklih dana razgovarao s ministrima vanjskih poslova Brazila, Indonezije, Filipina, Maroka i Saudijske Arabije.

Na hitnom video samitu lidera EU u utorak, nekoliko čelnika je upozorilo da nepoštovanje prava Palestinaca u Gazi riskira izlaganje zapadnih država optužbama za licemjerje, izjavilo je više ljudi upućenih u diskusiju na samitu za Financial Times.

Ta rasprava je bila potaknuta iritacijom u vladama država članica EU zbog odluke predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen da otputuje u Izrael prošle sedmice iako za to nije imala mandat 27 država članica bloka niti je prethodno bio dogovoren zajednički stava o tome. Irska, Španija i Luksemburg bili su uznemireni zbog njenog nepominjanja međunarodnog humanitarnog prava kada je govorila u Tel Avivu.

Ruski prijedlog rezolucije u Vijeću sigurnosti UN-a dobio je podršku samo četiri zemlje – Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Mozambika i Gabona – ali mnoge zapadne diplomate brinu da bi izmijenjena ruska rezolucija mogla dobiti devet glasova potrebnih za usvajanje. Tada bi SAD, Britanija ili Francuska mogle iskoristiti pravo veta, dajući Moskvi propagandnu pobjedu.

Francuska je posebno zabrinuta zbog rizika od eskalacije sukoba između Hamasa I Izraela. Ta država vjeruje da Rusija više ne igra tradicionalnu ulogu “velike sile” u obuzdavanju svojih saveznika u regiji, već umjesto toga vidi priliku da potroši američke resurse i odvrati pažnju od Ukrajine.

“Rusija ima ogroman ulog u produžavanju ovog sukoba, s obzirom da odvlači pažnju… i koristi ga za promjenu u globalnom narativu”, rekao je jedan zapadni ministar vanjskih poslova za Financial Times.

EU i SAD diplomate također će iskoristiti samit u Bijeloj kući u petak između Bidena, von der Leyen i predsjednika Vijeća Europskog vijeća Charlesa Michela, kako bi došli do zajedničkog stava.

“Evropa ovdje mora odbraniti svoje stavove“, rekao je ministar. “Bili smo u malom neredu na početku, ali mislim da smo sada bolje koordinisani u smislu odbrane osnovnih prava istrajnosti na tome da podjednako tretiramo obje strane.”

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad