Postoji "značajan rizik" da bi Rusi mogli napasti ključnu infrastrukturu u Europi ili sjevernoj Americi, uključujući plinovode i internetske kablove, upozorio je viši obavještajni dužnosnik NATO saveza.

Pomoćnik glavnog tajnika NATO-a za sigurnost David Cattler novinarima je rekao da Rusija “aktivno mapira” infrastrukturu ukrajinskih saveznika i na moru i na kopnu, piše Politico.

Moskovske vojne i civilne obavještajne službe imaju “značajne resurse” koje bi Vladimir Putin mogao iskoristiti za nadgledanje infrastrukture, “uključujući korištenje civilnih brodova i takozvanih špijunskih brodova,” dodao je Cattler.

Meta – ključna infrastruktura?

Prijetnja podvodnim plinovodima koji dovode plin u Europu jasno je razotkrivena sabotažom plinovoda Sjeverni tok u Baltiku prošlog rujna. Cattler kaže da su podvodni kablovi kojima prolazi čak 95 posto internetskog prometa također u opasnosti.

“Vidimo značajan rizik da bi Rusija mogla potencijalno napasti ključnu infrastrukturu u Europi i sjevernoj Americi u sklopu svog rata protiv Ukrajine,” rekao je.

“Rusi su aktivniji na tim područjima nego što su bili posljednjih godina,” dodaje Cattler. “Njihove patrole na Atlantiku na višim su razinama nego posljednjih godina.” Ruski brodovi također “više riskiraju” u Baltičkom i Sjevernom moru, kaže.

Nakon eksplozija na Sjevernom toku, koje istražuju čak tri različite zemlje, NATO je osnovao novu “ćeliju” u svom sjedištu u Bruxellesu kako bi koordinirao napore za zaštitu podvodne infrastrukture. Nijedna istraga još nije zaključila tko je odgovoran za napad na Sjeverni tok, no vlade Zapada odmah su posumnjale na Rusiju. Prošlog tjedna, danske vlasti potvrdile su da je prije napada na tom području viđen brod ruske mornarice koji je nosio podmornice.

Podvodna infrastruktura u opasnosti

Čelnik nove ćelije, general-pukovnik Hans-Verner Wiermann, rekao je da je incident na Sjevernom toku pokazao “jasnu i prisutnu opasnost u kojoj se nalazi naša ključna podvodna infrastruktura.”

Oslanjanje Zapada na takvu infrastrukturu raste, dodao je Wiermann, a tok podataka kroz podvodne kablove u porastu je, kao i tranzicija na zelenu energiju koju predvode vjetrenjače na moru, zbog čega se više električne energije upravo podvodnom infrastrukturom prenosi na kopno.

Zemlje članice NATO-a pojačale su pomorske patrole, kaže Wiermann, a vojske bolje surađuju s privatnim operatorima infrastrukture kako bi pojačale sigurnost.

“Pojačali smo svoje aktivnosti nadzora, kao i broj brodova koji patroliraju Sjevernim i Baltičkim morem. Ipak, moramo učiniti još više,” rekao je on.

Norveška, koja je prošle godine zamijenila Rusiju i postala najveći opskrbljivač Europe plinom, kaže da prati ruske aktivnosti u njenim vodama, u kojima se nalaze deseci naftnih i plinskih platformi, kao i plinovoda ključnih za energetsku opskrbu Europe. Premijer Jonas Gahr Støre rekao je za Politico prošli tjedan da Rusija “pokazuje spremnost poduzimati veće rizike” u pomorskim aktivnostima u regiji.

Internetski kablovi posebno ranjivi

Cattler je rekao da bi Moskva mogla napade na infrastrukturu vidjeti kao način za “ometanje života na Zapadu i pokazivanje moći nad zemljama koje Ukrajini pružaju podršku.”

“Kada pogledate dokaze o njihovim trenutnim aktivnostima, mjesta na kojima istražuju, i povežete to s ključnom podvodnom infrastrukturom, jasno vam je da u najmanju ruku šalju signale da imaju namjeru i sposobnost poduzeti korake na tom području ako to odluče,” rekao je.

Internetski kablovi smatraju se ključnim ranjivim dijelom infrastrukture. “Malo ljudi shvaća do koje mjere smo ovisni o vrlo ograničenom broju optičkih kablova koji čine kralježnicu interneta i spajaju naše kontinente,” rekao je Cattler, dodavši da na svijetu postoji samo oko 400 podvodnih internetskih kablova, a polovica njih može se smatrati ključnima.

“Ukupno oni svaki dan prenose oko 10 trilijuna dolara vrijedne financijske transakcije,” rekao je. “Ovi kablovi osovina su gospodarstva.”